Grčki dan D

- Kako je moguće da povjerioci čekaju uplatu MMF-u kada su naše banke ugušene - rekao je premijer Grčke Aleksis Cipras aludirajući na zatvaranje svih grčkih banaka za šta je ranije optužio ECB.

Grčka neće odmah završiti u bankrotu nakon što propusti uplatu MMF-u, jer ta institucija obično daje rok od mjesec prije nego što zvanično objavi bankrot dužnika. Ipak, međunarodna tržišta će od danas gledati na Grčku kao da je u bankrotu.

Nova ponuda

Grčka je time prešla crvenu liniju koja je mjesecima označavana kao granica za bankrot poslije kojeg je izvjesno i njeno napuštanje evrozone. Slamku spasa ponudio je juče predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, koji je poslao još jednu ponudu Grčkoj u pokušaju da bude postignut sporazum s kreditorima o novom paketu reformi u zamjenu za finansijsku pomoć prije nego što istekne krajnji rok za vraćanje grčkog duga MMF-u. Prema toj ponudi Cipras je juče trebao da pošalje pisani pristanak na najnovije uslove i da se obaveže da će u javnosti voditi kampanju da novi prijedlog na referendumu zakazanom za 5. jul dobije podršku naroda. Grčka vlada zakazala je referendum nakon što je tokom prethodnog vikenda prekinula pregovore sa kreditorima, Evropskom komisijom, Evropskom centralnom bankom (ECB) i MMF-om, odbacivši njihov prijedlog reformi postavljenih kao uslov da bi Grčka dobila međunarodnu pomoć i izbjegla bankrot. Grci će se na referendumu izjašnjavati da li prihvataju plan kreditora.

Grčki mediji objavili su juče da Cipras razmatra najnoviji prijedlog Evropske komisije, koji uključuje produženje programa pomoći i socijalnu pomoć za Grke sa najnižim primanjima.

Cipras je na "Tviteru" objavio da Grčka želi da ostane u EU.

- Mi nismo gosti u Evropi. Grčka je u srcu Evrope. Insistiraćemo na pregovorima. Dok smo blizu rješenju za fiskalna pitanja, u drugim pitanjima se razmimoilazimo. Tražimo održivo rješenje - napisao je Cipras.

On je rekao da je i dalje spreman da nastavi da razgovara s evropskim liderima da spase pregovore.

- Ako oni u ponedjeljak ponude dogovor, Grčka će u utorak platiti svoj dug. Moj telefon je dostupan po cijeli dan. Ko god da pozove, ja se uvijek javljam - poručio je Cipras.

Predsjednik Savjeta EU Donald Tusk obavijestio je pismom Ciprasa da ne vidi volju među članicama evrozone da pristanu na njegov zahtjev za jednomjesečno produženje kredita za pomoć.

- Nakon konsultacija sa liderima, a u odsustvu novih elemenata, nisam uočio spremnost da se postupi suprotno pozicijama koje su ministri finansija izrazili na sastanku 27. jula. Nažalost, vaša vlada je napustila pregovore o programu pomoći. Nakon isteka dosadašnjeg programa pomoći Grčka može da zatraži novu pomoć. U Evropi vrata za pregovore ostaju uvijek otvorena u duhu solidarnosti i odgovornosti - napisao je Tusk.

Referendum i izlazak iz evrozone

Cipras je pozvao Grke da na referendumu 5. jula glasaju protiv dogovora o međunarodnoj pomoći odbacivši upozorenja da bi većinsko "ne" izvelo Grčku iz evrozone.

- Mislim da njihov plan nije da istisnu Grčku iz evrozone, već da stanu na put nadanjima da u Evropi mogu da postoje različite politike. Što odlučnije bude glasanje protiv dogovora "Reforme za pomoć", Grčka će biti snažnija u bilo kojim pregovorima koji bi mogli da uslijede. Vlada će poštovati odluku Grka da se nastavi s dugoročnim mjerama štednje, ali ona neće biti ta koja će ih sprovoditi - rekao je Cipras.

Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas rekao je da Grčka neće napustiti evrozonu, a ministar finansija  Janis Varufakis da je to nemoguće.

- Grčka ne može izaći iz evrozone, budući da ugovori EU ne predviđaju opciju izlaska neke zemlje iz monetarne unije - naveo je Varufakis u pismu upućenom evrogrupi u kom je zatražio da postojeći paket međunarodne pomoći Atini bude produžen za mjesec kako bi u obzir bili uzeti rezultati referenduma.

Lideri EU upozorili su Grke da bi odbijanje prijedloga kreditora na referendumu značilo napuštanje evra. Njemački ministar finansija Zigmar Gabrijel rekao je da glasanje zapravo znači "da ili ne evrozoni". Italijanski premijer Mateo Renci kaže da će izbor biti evro ili drahma, dok je predsjednik Francuske Fransoa Oland ocijenio da će se vidjeti da li Grci žele da ostanu u evrozoni.

Član izvršnog odbora ECB Benoa Kure rekao je da je sada moguće da Grčka izađe iz evrozone, iako to nije ono što ECB želi.

- Izlazak Grčke iz evrozone, do sada teorijsko pitanje, više se, nažalost, ne može isključiti - rekao je Kure.

To je do sada najdirektnije priznanje nekog visokog zvaničnika ECB-a da bi izlazak Grčke iz evrozone mogao da se dogodi.

Najmanje 20.000 ljudi izašlo je u ponedjeljak na ulice Atine i Soluna protiveći se ponudi međunarodnih kreditora koje su optužili da ucjenjuju Grčku.

- "Naši životi ne pripadaju kreditorima!", pisalo je na transparentima koje su nosili demonstranti koji su poručili da će poslušati Ciprasov poziv da na referendumu glasaju protiv posljednjeg dogovora s kreditorima uprkos riziku da bi to izvelo zemlju iz evrozone.

Najveći bankroti država u istoriji

Ako Grčka, koja već drži neslavni rekord, ponovo bankrotira to će biti najveći državni bankrot u istoriji, ocijenio je specijalizovani portal CNN Money.

1. Grčka - mart 2012. godine

Grčka već drži neslavni rekord pošto je u tehničkom bankrotu 2012. godine restrukturirala 138 milijardi dolara duga. Tada su joj u pomoć priskočile ostale članice evrozone.

2. Argentina - novembar 2001. godine

Argentina je bankrotirala pod teretom duga od 95 milijardi dolara. Slično kao i u Grčkoj bankrot je započeo zatvaranjem banaka, a njena privreda je za samo godinu pala na trećinu ranijeg obima.

3. Jamajka - februar 2010. godine

Jamajka je završila u bankrotu zbog duga od 7,9 milijardi dolara. Pretjerana državna potrošnja koja je trajala godinama i visoka inflacija bili su pogubni, a u to vrijeme je više od 40 odsto državnog budžeta odlazilo na otplatu duga.

4. Ekvador - decembar 2008. godine

Ekvador je bankrotirao po osnovu duga od 3,2 milijarde dolara. Vlada je jednostavno prestala da plaća dugove međunarodnim kreditorima, tvrdeći da je dug nemoralan, iako je bila sposobna da ga otplaćuje.

******

Ciprasov referendum

Pitanje koje će se na referendumu naći pred Grcima je prilično nejasno za običnog građanina, a osim toga odgovor "ne" je favorizovan i smešten je iznad opcije "da". Zbog toga su se već pojavile optužbe za pristrasnost i sufliranje glasačima

Pinočeov referendum

Čileanski general Augusto Pinoče raspisao je 1978. godine referendum nakon što su ga UN optužile za kršenje ljudskih prava, a stanovništvo je pitao da li podržavaju njegovu politiku. Kućica za odgovor "da" bila je čileanska zastava, a za "ne" crni kvadrat na nižoj poziciji na listiću.

Hitlerov referendum

Nacistički lider Adolf Hitler je 1938. na referendumu pitao narod da li odobravaju ujedinjenje Austrije sa njemačkim Rajhom i da li glasaju za listu firera Adolfa Hitlera. Kružić za odgovor "da" bio je znatno veći od opcije "ne".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.