Banke izlaze iz poslova sa hartijama od vrijednosti

Željka Kokot
Banke izlaze iz poslova sa hartijama od vrijednosti

Banjaluka - Banke u Srpskoj ne nalaze interes u trgovanju hartijama od vrijednosti i značajno smanjuju iznos uloženog novca u obveznice, trezorske zapise i akcije.

Iako bankarska industrija, posebno segment investicionog bankarstva, posljednjih decenija prolazi kroz velike promjene i inovacije, na tržištu Srpske se malo toga izmijenilo. Većina banaka se uzdržava od plasmana novca u hartije od vrijednosti i u poslovanju dominantu ulogu daje kreditima. Zbog takve poslovne politike bankarski sektor RS spada u tradicionalne jer su u aktivi dominantni krediti i novčana sredstva koji čine 65, odnosno 22 odsto ukupne aktive.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, sedam banaka je na kraju septembra prošle godine u hartijama od vrijednosti imalo uloženih 336,8 miliona KM, odnosno tek pet odsto ukupne aktive bankarskog sektora. Na kraju 2014. godine u hartijama od vrijednosti imale su 13 odsto više novca, odnosno 380,6 miliona maraka.

Najaktivnija u poslovanju hartijama od vrijednosti je Nova banka iz Banjaluke na koju otpada oko 40 odsto novca uloženog u hartije od vrijednosti. Ova banka najčešće ulaže u obveznice i trezorske zapise RS.

Njeno brokersko odjeljenje "Broker Nova" prisutno je na tržištu Srpske od 2001. godine, a jedan od ciljeva je pružanje novih mogućnosti za finansiranje preduzeća koje je do sada bilo moguće jedino putem kredita.

- Iza nas je izuzetno uspješna godina tokom koje je ostvaren ukupan promet od oko 103 miliona KM, što je za 4,56 odsto više u odnosu na 2014. godinu - kažu u "Broker Novoj" i dodaju da je njihov prošlogodišnji udio u ukupnom prometu Banjalučke berze iznosio 9,20 odsto.

Direktor brokerske kuće "Advantis broker" iz Banjaluke Branko Kecman smatra da razloge smanjenja interesovanja bankarskog sektora za hartije od vrijednosti treba tražiti u smanjenju prinosa na obveznice RS.

- Ranije je prinos na obveznice ratne štete bio oko devet odsto, dok se sada kreće oko 6,5 odsto, što je smanjilo prinos na uloženi novac - smatra Kecman.

Banke su suočene i sa slabim interesovanjem za kredite, posebno kada je riječ o privredi, zbog čega raspolažu velikom količinom novca koji nemaju gdje da ulože. Posljedica toga je i značajan pad kamata na štednju koje nude deponentima, jer ne mogu da oplode prikupljeni kapital.

Prednosti hartija od vrijednosti

Mogućnosti finansiranja koje pružaju akcije i obveznice znatno su šire i povoljnije nego u slučaju kredita. To se uglavnom odnosi na mogućnost prenosivosti tih instrumenata, što snižava rizik jer je moguće iznalaženje rezervnih solucija kako za finansijere, tako i za korisnike sredstava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana