Najezda insekata u Hrvatskoj: Sitne bube iz Turske opsjedaju gradove i ujedaju ljude

ZAGREB - Hrvatska je ovog ljeta suočena sa najezdom sitnih insekata koji se lijepe za kožu i odjeću, a povremeno i ujedaju.

Riječ je o hrastovoj (Corythucha arcuata) i platanovoj mrežastoj stjenici (Corythucha ciliata) - invazivnim vrstama koje su se značajno proširile posljednjih godina, a stigle su u Evropu iz Amerike.

Veličine od tri do četiri milimetra

Prema dostupnim podacima, prva je stigla platanova stjenica, u Italiju tokom 1970-ih, dok se hrastova stjenica pojavila oko 2000. godine.

Iako je riječ o biljojedima, na iznenađenje mnogih, nerijetko napadaju i “bockaju” ljude. Veličine su od tri do četiri milimetra, gotovo su providne, a Zagreb ih je pun.

“Ne znamo zašto napadaju ljude. Prvi medicinski podaci vezani za stjenice pojavljuju se u Italiji, gdje je zabilježeno više slučajeva osipa od njihovih uboda. Kod nas za sada nema medicinske dokumentacije o napadima hrastove i platanove stjenice“, rekao je svojevremeno prof. dr sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

"Nekoliko faktora je doprinijelo problemu"

Povodom aktuelne situacije oglasilo se i Ministarstvo poljoprivrede, navodeći da su stjenice prvi put registrovane 2013. godine u području basena Spačva.

“Pretpostavlja se da je u Hrvatsku unesena kamionskim transportom iz Turske i prije 2013. godine. Od prvog bilježenja 2013. godine, hrastova stjenica do sada se proširila na cijelo područje Hrvatske na kojem raste hrast, prvenstveno lužnjak, iz pravca istoka prema zapadu“, navodi se.

“Nekoliko faktora je doprinijelo problemu, a to su visoke temperature, kraj vegetacionog perioda u kojem postoje razvijene već dvije ili čak tri generacije ovih stjenica, a isto tako i fiziološko stanje samog lista, koji je suv i zbog čega su stjenice morale da potraže hranu negdje drugde”, smatra Milivoj Branjević sa Šumarskog fakulteta.

Efikasno rješenje za sada ne postoji

Ljudi koji imaju osjetljiviji status imunološkog sistema mogli bi imati posljedice sa sekundarnim efektima, sa otocima i crvenilom kože, poručili su stručnjaci.

Iako platanova stjenica na prostoru Hrvatske ima brojne prirodne neprijatelje, poput bubamara i paukova, oni još ne mogu da se nose sa razmjerama njenog širenja i nisu u stanju da značajnije smanje populaciju štetočine.

Iako priča o sitnim napasnicima nije nova, iz godine u godinu djeluju sve rasprostranjenije i agresivnije. Efikasno i sistematsko rješenje za njihovo suzbijanje za sada ne postoji, pa se ovaj ljetnji problem na gradskim ulicama i u šumama iz sezone u sezonu dodatno produbljuje, prenosi Telegraf.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.