Začini prijatelji nepca i zdravlja
Kim, đumbir, šafran, anis, cimet i mnogi drugi začini koriste se već hiljadama godina na trpezama širom svijeta, ali i u medicini. Njihova vrijednost je u nekim periodima istorije bila toliko visoka da su se zbog trgovačkih puteva kojima se prevozila ova roba vodili ratovi.
Međutim, u proteklom vijeku je povećana njihova proizvodnja u svijetu i unaprijeđen prevoz pa su začini izgubili status rijetke robe koja vrijedi kao “suvo zlato”. Prinudno “zaključani” mnogi ljudi su ponovo otkrili čari kuvanja kod kuće pa je potražnja za začinima tokom pandemije znatno porasla širom svijeta. Bilo da se dodaju u jelima kao začini ili se od njih kuvaju čajevi, mnoge prirodne biljne namirnice dobro je uvrstiti u jelovnik. Začini nisu samo prijatelji našeg nepca već i zdravlja.
Pretpostavlja se da je kim najstariji začin na svijetu, a koristi se za ublažavanje probavnih tegoba. Anis jača želudac i poboljšava probavu, a poznato je i njegovo ljekovito dejstvo kod astme, bronhitisa i kašlja. Za ovu biljku su znali još drevni Egipćani, u antičkoj Grčkoj je korišćena za obogaćivanje arome vina, a Rimljani su ga prenijeli u Toskanu, odakle se dalje proširio po Evropi. Origano se kao ljekovita biljka u narodnoj medicini primjenjivao dugo kroz istoriju, kao prirodni antibiotik. Iako ga najčešće povezujemo samo sa pripremom jela poput pice, origano je sjajan začin koji sadrži karvakrol, supstancu koja ubrzava metabolizam.
Kurkuma
Riječ je o veoma zdravom začinu koji sadrži više od 300 aktivnih sastojaka, a glavni je antioksidant kurkumin, koji ima moćna antizapaljenska dejstva. Istraživanjem je dokazano da ljudi koji redovno konzumiraju kurkumu imaju daleko niže vrijednosti zapaljenskih markera u tijelu, a pokazalo se i da pomaže u ublažavanju bolova kod osteoartritisa.
Crni biber
Biber je jedan od “krivaca” za Kolumbova putovanja, čiji je sporedni rezultat otkriće Amerike. Poznat i kao kralj među začinima, crni biber je popularan širom svijeta. U tradicionalnoj medicini se koristi za liječenje astme, dijareje i tegoba sa gastritisom. Ovaj začin popravlja raspoloženje, pomaže kod prehlade i bolova. Ljubitelje začinjene hrane razveseliće činjenica da biber ubrzava metabolizam pa pomaže u gubitku kilograma.
Ruzmarin
Biljka divnog mirisa ruzmarin može da pomogne u snižavanju zapaljenja u tijelu, prije svega zbog visokog sadržaja polifenola. Ruzmarin se možete koristiti kao začin, ali i kao čaj.
Cimet
Osim što jelima daje poseban miris i “zimski” ugođaj, brojna su njegova ljekovita svojstva. Ovaj začin se hiljadama godina koristi u tradicionalnoj medicini. Pomaže u probavnim tegobama i u borbi s dijabetesom. Dokazano je da snižava zapaljenske markere CRP i MDA, a povećava količinu antioksidanasa. Ipak, pretjerano konzumiranje može da ošteti jetru, a odrasli ne bi trebalo da unesu više od kašičice cimeta dnevno.
Lovor
Lovor je Apolonova biljka i pobjednici na Olimpijskim igrama baš njemu u čast nosili su lovorov vijenac. Legenda kaže da je čuvena proročica Pitija žvakala listove lovora da bi dobila inspiraciju za proročanstva. List lovora ima povoljno dejstvo na organe za varenje, a efikasan je i za disajne organe i od njega se pravi veoma efikasan sirup protiv kašlja. Lovorov list u ogromnim količinama može da djeluje blago halucinogeno. Odličan je i kao sredstvo za dezinfekciju pa će otjerati viruse i mikrobe iz prostorije.
Ljute paprike
Kada su naučnici otkrili kapseicin, supstancu koju sadrže ljute paprike, shvatili su zbog čega su nacije koje jedu puno ljute paprike, poput Meksikanaca, stalno nasmijane. Kapseicin povećava količinu endorfina, koji je zadužen za dobro raspoloženje.
Korijen maslačka
Svuda dostupan maslačak poželjno je uklopiti u ishranu, posebno ako pazimo na kilograme ili želimo da smanjimo upalne procese u organizmu.
Od korijena maslačka može se pripremiti čaj koji ubrzava regulaciju šećera u krvi (pa se preporučuje dijabetičarima), regeneriše jetru i pomaže pri mršavljenju. Redovno ispijanje ovog čaja podstiče probavu i samim tim ubrzava metabolizam i gubitak kilograma.
Najskuplji začin
Iz Irana potiče 90 odsto proizvodnje šafrana, najskupljeg začina na svijetu.
Iako šafran prati mit da ga je zbog ljekovitih svojstava Kleopatra dodavala u kupku, Aleksandar Makedonski njime je vidao rane, a u 14. vijeku Evropljani su koristili ovo “crveno zlato” i za liječenje kuge. Cijena od 5.000 dolara po kilogramu proizlazi iz mnogo prizemnijih razloga. Proizvodnja šafrana je izuzetno zahtjevna, jer je za kilogram ovog začina potrebno prikupiti 250.000 cvjetova krokusa. To u proseku zahtijeva oko 600 sati ljudskog rada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
