Implantat u mozgu, lijek za tugu?

gs
Foto: Ilustracija

Personalizovani implantat u mozgu ublažio je simptome teške depresije kod jedne žene, omogućivši joj da ponovo vidi ljepotu svijeta.

"Kao da se moj pogled u svet promenio", rekla je Sara, volonterka istraživanja koja je tražila da se identifikuje samo po imenu. Rad, koji je objavljen u časopisu Nature Medicine, približava istraživače razumijevanju načina otkrivanja i promjene aktivnosti mozga na ultraprecizne načine.

"Uređaj je bio po meri; napravljen je specijalno za Sarin mozak. Detalji novog sistema možda neće delovati kao tretman za mnoge druge ljude", kaže Alik Vidž, psihijatar i neuroinženjer sa Univerziteta Minesota u Mineapolisu.

Ipak, istraživanje je "zaista značajan posao", kaže on, jer ukazuje na način da se prouči kako se moždana aktivnost pogoršava u depresiji.

Istraživači sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku ugradili su privremene tanke žičane elektrode u Sarin mozak. Ova 36-godišnja žena godinama je patila od teške depresije.

Elektrode su omogućile istraživačima da prate moždanu aktivnost koja odgovara simptomima Sarine depresije – obrazac koji bi istraživači mogli da koriste kao biomarker, putokaz za nadolazeće nevolje.

U Sarinom slučaju pojavio se poseban znak: brzi moždani talas koji se u njenoj amigdali zove gama talas, moždana struktura za koju je poznato da je uključena u emocije.

Hirurzi su zatim u junu prošle godine ugradili trajniji uređaj u Sarin mozak. Naučnici su programirali uređaj da detektuje kada su gama signali visoki u Sarinoj amigdali, i reaguju malim udarcem na njen VC/VS.

To se dešavalo oko 300 puta dnevno. Stimulacija je napravljena tako da Sara nije osijetila ništa, ali je rekla da se osijetila malo energičnijom.

Istraživački rad opisuje Sarina poboljšanja kako je tehnologija radila u njenoj glavi tokom dva mjeseca; nije jasno koliko dugo bi poboljšanja mogla da traju, iako je do sada implantirani uređaj u njenom mozgu duže od godinu dana.

"Kako je vreme prolazilo, sve je postajalo lakše", rekla je Sara.

Ipak, "rezultati – koji dodaju različite načine za otkrivanje i promjenu problematične moždane aktivnosti – sadrže vrijedne informacije o tome kako depresija obuzima mozak i kako stimulacija mozga to može promeni", kaže Maiberg, čije je istraživanje pomoglo u izgradnji i usavršavanju polja duboke stimulacije mozga za poremećaje raspoloženja.

"Ono što svi želimo da znamo je – kako ovo funkcioniše?"

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana