Čovječanstvo nije kosmička slučajnost
Jedna od osnovnih premisa pogleda na svijet oblikovanog materijalizmom i neodarvinizmom je da su ljudi i planeta Zemlja samo proizvod srećnih okolnosti, a ne nekakav "dar" prirode. Štaviše, mnogi smatraju da su se te "okolnosti" ponovile još negdje u svemiru i oblikovale neko drugo "ništa-posebno" društvo.
Međutim, Hauard A. Smit, astrofizičar Smitsonijan-Harvard centra za astrofiziku misli drugačije.
U svojoj kolumni za Vapington Post, Smit poručuje da "objektivan pogled na dva najvažnija otkrića u astronomiji: kosmologiju Velikog praska i planete koje kruže oko drugih zvijezda" sugerišu da su oni koji čovječanstvo svode na beznačajan događaj u svemiru, pogrješili.
On ističe takozvano antropično načelo koje nalaže da je "svemir daleko od zbira nasumičnih slučajnosti i da je fino podešen do savršenstva da njeguje život". Štaviše, "život" na koji se ovdje misli, ne tiče se samo algi i ponekog kičmenjaka.
Citirajući filozofa Tomasa Najdžela i astrofizičara Džona Vilera koji je skovao termin "crna rupa", Smit otvara mogućnost da su "inteligentna bića na neki način sigurno direktna svrha tako fino podešenog kosmosa".
Tako dolazimo i do očiglednog pitanja: koliko inteligentnih oblika života ima van Zemlje? Odgovor, smatra Smit, je da je život vjerovatno rijeđi nego što se ranije mislilo.
"Život je možda uobičajena stvar u dalekom svemiru, a možda i nije i mi to ne možemo da znamo. Vjerovatno smo rijetka pojava i deluje da ćemo biti usamljeni u kosmosu eonima", kaže on.
To je zbog takozvanog "mizantropskog principa" ili "hipoteze o rijetkoj Zemlji". Vjerovali ili ne, omogućavanje života u naizgled surovom kosmosu bio je najlakši dio procesa. Potrebno je mnogo više od tečne vode i prijatne klime, da bi nastali čak i najjednostavniji oblici života.
Smit citira rad nobelovaca Žaka Monoa i Stivena Džeja Golda koji su "isticali izvanrednost okolnosti koje su dovele do pojave inteligentnih bića na Zemlji".
Astronomske, biološke i evolutivne šanse da nastane život koji će evoluirati u inteligentno biće su beskonačno male. Ako uz to uzmemo u obzir i veličinu kosmosa (poređenja radi, samo Mliječni put ima prečnik od 100.000 svjetlosnih godina), kako Smit kaže, vjerovatno se ne možemo nadati da ćemo u njemu naći nekoga za razgovor.
Dakle, mi smo daleko od "običnih" stvorenja, od hemijske slučajnosti na jednoj planeti. Smit zaključuje da su "čovječanstvo i naš dom Zemlja rijetka i dragocena kosmološka pojava" i poručuje svima da se "ponašaju u skladu s tim".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
