Legendarni Vučina Šćepanović osvrnuo se na karijeru: Slavija me lansirala, njoj sam se uvijek vraćao

Siniša Kotaraš
Legendarni Vučina Šćepanović osvrnuo se na karijeru: Slavija me lansirala, njoj sam se uvijek vraćao

ISTOČNO SARAJEVO – Slavija je klub koji me je, kada je u pitanju ovaj prostor, lansirao. Osećao sam se kao da sam rođen ovde i nisam se puno dvoumio kada sam dobijao pozive da se vratim u Lukavicu, rekao je doskorašnji kapiten "sokolova" Vučina Šćepanović.

Sjajni vezista odlučio je da prekine 23 godine dugu igračku karijeru, okrene novi list te započne onu trenersku. Trenutno radi sa dječacima do 12 godina u Školi fudbala Tango, završava školovanje za A licencu, ali ne namjerava tu da stane.

U razgovoru za "Glas Srpske" osvrnuo se na bogatu karijeru i otkrio neka od svojih sjećanja.

- Priključen sam seniorima Bečeja kada sam imao 16 godina, a onda sam prešao u Sartid iz Smedereva, tada stabilnog člana Superlige Srbije. Bio sam standardan prvotimac, ali je onda došlo do smjene trenera. Došao je Ratko Dostanić koji je sa sobom doveo Marka Pantelića iz Obilića, te Dejana Živkovića iz Partizana, rečeno mi je da neću imati minutažu kao u prethodnoj sezoni i odlučio sam da promenim sredinu - prisjeća se Šćepanović.

Prelazak u Slaviju desio se slučajno, ali je kasnije u velikoj mjerio odredio njegov život.

- Na nagovor Dejana Rankovića, koji je tada bio na pozajmici u Slaviji, odlučio sam da dođem među "sokolove" i tu sam, eto, i ostao. Odigrao sam u "plavo-bijelom" dresu više od 200 utakmica i postigao dosta pogodaka. Nemam, nažalost, evidenciju nastupa ali ću sada, kada imam malo više vremena, da je kompletiram. Znam samo da sam već prve sezone postigao 17 pogodaka što me je odvelo u Ukrajinu, u ekipu Krivbas - kaže Šćepanović.

Nakon sezone u Ukrajini sjajni igrač sredine terena igrao je za Makedoniju GP, a 2007. godine uslijedio je novi povratak među "sokolove" čijem se dresu vraćao bez obzira gdje je nakon toga igrao.

- Slavija je klub koji me je lansirao i nisam imao razloga da se ne vratim kad god su me zvali. Sa "sokolovima" sam učestvovao u svim uspesima, osvajanju Kupa BiH 2009. i eliminaciji danskog Alborga iz Evrope. Uz to, četiri godine sam igrao u Zrinjskom i osvojio dve titule, da bi sa Sarajevom još dva puta igrao Evropu - prisjetio se Šćepanović.

Iako je tokom duge karijere imao priliku da igra sa mnogo kvalitetnih fudbalera, dvojica se posebno izdvajaju.

- To su bez premca Sretko Vuksanović, mnogo poznatiji kao "doktor", sa kojim sam dijelio svlačionicu Slavije, te iskusni Goran Bogdanović, saigrač iz Sartida. Bilo je još dobrih igrača, izuzetno kvalitetnih, ali njih dvojica su za mene top klasa. Imao sam od njih i šta da naučim i ne stidim se da kažem da sam ponešto pokupio i od jednog i od drugog. Što se tiče protivnika, u svakom klubu je bilo kvalitetnih fudbalera i trebalo bi mnogo da pobrojim sve one sa kojima sam imao problema na terenu - rekao je Šćepanović.

Iako je zvanično "okačio kopačke o klin", ne namjerava da ode iz fudbala, pa se opredijelio za trenersku karijeru.

- Krajem juna ću završiti školovanje za A licencu, a nakon toga želim da dobijem i onu profi.  Trenutno sam trener u ŠF Tango gde radim sa decom do 12 godina. Već imam određene kontakte i do kraja juna će biti poznato gde bih mogao da započnem ozbiljnu trenersku karijeru. Ambicije i volju imam i verujem da će na kraju sve biti u redu - zaključio je Šćepanović.

Portugalija i Francuska

Kao i svi ljubitelji fudbala i Vučina Šćepanović sa nestrpljenjem očekuje početak Evropskog prvenstva.

- Neki kritikuju što igraju 24 reprezentacije, neki što se igra u 11 zemalja, mada ja mislim da je u pitanju popularizacija fudbala. Najvažnije da se uopšte odigra nakon ove pandemije korone, ali i da se publika vrati na tribine. Što se tiče favorita, za mene su to Portugalija i Francuska. Mada, Nemci se ne smeju otpisati, a uvek su moguća i iznenađenja. Po meni, Belgijanci bi mogli da budu jedno od njih - otkrio je Šćepanović svoja razmišljanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana