Sjećanja Nikole Pilića na “Veliki bojkot Vimbldona 1973.”: Danas svi gledaju samo sebe

Dejan Marić
Sjećanja Nikole Pilića na “Veliki bojkot Vimbldona 1973.”: Danas svi gledaju samo sebe

Godine 1973. čak 81 teniser je bojkotovao Vimbldon zbog zabrane nastupa Nikoli Piliću. Danas, gotovo pola vijeka kasnije, niko se nije se odlučio na bojkot Australijen opena zbog golgote koju je u Melburnu preživio Pilićev učenik Novak Đoković. Nameće se zato pitanje šta se to promijenilo u “bijelom sportu” u posljednjih 49 godina? Najkraći odgovor je: sve.

Pilić je bio u centru pažnje 1973. pošto ga je Teniski savez Jugoslavije suspendovao na devet mjeseci. Razlog za drakonsku kaznu bilo je navodno odbijanje igranja za reprezentaciju u Dejvis kupu protiv Novog Zelanda.

Slučajno ili ne, termin tog duela se poklopio sa terminom mastersa u Montrealu na kojem je Niki odlučio da nastupi. A kada su iz Zagreba stigle loše vijesti da su “plavi” izgubili, savez je suspendovao Pilića u čemu je dobio podršku i Svjetske teniske federacije.

I opet, slučajno ili ne, jugoslovenski “broj jedan” se u tom periodu borio protiv tog istog ITF-a. Zajedno sa “saigračima” iz ATP-a pokrenuo je borbu za bolje uslove i prava tenisera. Kada su zaprijetili bojkotom, ITF je smanjio Pilićevu kaznu na jedan mjesec. Ni u tom slučaju Niki ne bi mogao nastupiti u Londonu zbog čega je prijetnja i ostvarena.

Čak 81 teniser stao je uz rame sa Pilićem, među njima je bilo 13 od 16 nosilaca. Tek rijetki su odbili poslušnost. Neki jer su u tome vidjeli šansu da odu do kraja, a neki jer su dobili naređenje svojih vlada da moraju igrati solidarišući se sa socijalističkom Jugoslavijom. Taj događaj i danas se pamti kao “Veliki bojkot Vimbldona 1973”.

Bilo kako bilo, Vimbldon 1973. označio je početak nove ere u kojoj su se teniseri izborili za kud i kamo bolje uslove. Nažalost, 2022. godine teniseri su propustili veliku priliku da vrate kontrolu u svoje ruke i pošalju jasnu poruku da današnji ATP ne radi u interesima većine, već samo malog broja takmičara koji imaju neograničene privilegije.

Činjenica da je prvi reket planete tretiran kao kriminalac, “utamničen” sa imigrantima, u smještaju nedostojnom čovjeka, bez redovnih obroka, nije bila dovoljna teniskim zvijezdama da dignu glas, da kažu dosta je, da ne mogu tako postupati sa čovjekom koji je u Australiju došao jer je dobio medicinsko izuzeće i vizu.

Tek rijetki su rekli da to baš i nije u redu, dok drugi nisu imali hrabrosti da istupe. Neki možda nisu ni smjeli, a neki nisu ni htjeli. Podatak da je najveći Đokovićev “advokat” bio Nik Kirjos, temperamentni Australijanac koji do sada baš i nije držao Srbinovu stranu, najbolje oslikava trenutni teniski poredak. Njega je za “Glas Srpske” vrlo precizno secirao Pilić:

- Nemoguće je praviti paralele između vremena kada se dogodio naš bojkot sa trenutnim stanjem. Moć novca sada je prejaka. U igri su milioni evra i hiljade bodova. Svako ima svoje menadžere. Teniseri su svaki u svom uglu, gledaju jedino sebe - izjavio je Pilić sa naš list.

Teniski lisac, koji je stvorio plejadu asova, prisjećajući se događaja od prije skoro pola vijeka utvrdio je da je u njegovo vrijeme postojao zajednički interes među teniserima.

- Oko mene je bilo još sedam ljudi sa kojim sam osnovao ATP. To smo uradili jer smo tretirani jako loše, u svakom smislu. Dobijali smo samo 50 funti da igramo, nismo imali gdje ni da treniramo. Iz ITF-a su bili nekorektni. Mislili su da mogu praviti turnire bez brige o onima koji prave sam proizvod, tenisere. Nismo odustali od borbe i želje da dobijemo organizaciju koja može promijeniti stvari u korist igrača. Morali smo nešto da uradimo i uspjeli smo. Prva pobjeda je bila ta što smo dobili vrijeme za zagrijavanje i uslovne svlačionice - priča Pilić.

On je svjestan da se politika danas duboko umiješala u sport, što baš i nije bio slučaj u njegovo vrijeme.

- U tenisu je tada bilo puno manje takvog uplitanja. O politici u tenisu u moje vrijeme možemo govoriti samo u slučajevima Jana Kodeša i Ilije Nastasea, kojima je njihov državni vrh naredio da moraju da igraju iz solidarnosti prema Jugoslaviji, koja je kao i Čehoslovačka i Rumunija bila socijalistička zemlja - prisjeća se Pilić.

Popularni Niki je dodao da slučajevi izbacivanja Novaka Đokovića sa US opena i Australijen opena nedvosmisleno dokazuju politički uticaj u tenisu, dodajući da veliku ulogu u priči ima i zapadnjačka propaganda:

- Vlade kontrolišu medije i oni ne mogu da idu protiv njih. Nema veze što je Novak u devet navrata osvajao Melburn. Imam više od 80 godina i vrlo dobro poznajem zapadni svijet. Živio sam tamo. I ja sam bio pogođen i te kako - jasan je proslavljeni stručnjak.

Za kraj, Pilić je izrazio ogorčenje “igricom” koju su njegovom nekadašnjem učeniku priredili u Melburnu.

- Namjestili su mu sve. Pozvali su ga da dođe, a kad je sletio nastao je haos. Sramotno je šta su Australijanci napravili Novaku. Kad politika duboko uđe u sport, nastaje haos. Premijer Skot Morison preko Đokovićevih leđa je pokušao da popravi svoj rejting. Nisam baš siguran da mu je to uspjelo jer je Novak postao ikona antivaksera - naglasio je Pilić, uz konstataciju da je Noletova i borba PTPA asocijacije protiv teniskog establišmenta plemenita, ali da protiv novca i moći baš i nemaju velike šanse.

Bojim se za Novaka

Nikola Pilić je priznao da se boji onoga što čeka njegovog nekadašnjeg učenika. Poznat je stav Novaka Đokovića o vakcini protiv virusa korona, a s obzirom na njegov karakter, šanse da se predomisli su minimalne. To znači da će u sezoni pred nama moći da nastupi tek na nekim manjim turnirima, pošto su vlade mnogih država najavile da će, kao i Australija, dozvoliti nastup samo vakcinisanim sportistima.

- Ne znam kako se Novak trenutno osjeća, a nisam siguran ni da bi se u pomenutim procedurama uskoro mogla desiti pozitivna promjena po njega. To bi značilo da vjerovatno neće moći da igra na Rolan Garosu, Vimbldonu i US openu. To su za njega jako bitni turniri. Ne bih želio da izgubi čitavu godinu - ocijenio je Pilić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana