Dužnička kriza jača i od spora sjevera i juga
BRISEL - Ekonomisti više evropskih banaka ocijenili su da opasnost od krize u evrozoni nije u rastu duga, nego u velikim razlikama između dugova zemalja na sjeveru i jugu.
To na ispit stavlja jedinstvo zone evra. Dokle bi to moglo da odvede ovaj monetarni blok, o čijem napuštanju pojedinih se već uveliko spekuliše.
Ekonomista Borislav Borović smatra da, sabirajući posljedice virusa korona sa već oslabljenom privredom EU tokom prethodne krize, ne treba potcjenjivati opasnost od prezaduženosti evrozone. Ocjene evropskih bankara mu se, kako kaže, čine optimistične, pa i nerealne. Borović ne spori da, poučena krizom iz 2008., ECB kupuje sve što se ponudi na sekundarnom tržištu hartija od vrijednosti. Ukazuje, međutim, da je očigledno da će pandemija donijeti opštu recesiju privreda svih zemalja EU. On podsjeća da je MMF procijenio da će blokada privredne aktivnosti, izazvana pandemijom, gurnuti evrozonu u recesiju od 7,5 odsto, a da će dug 19 članica ove zone skočiti za više od 13 odsto, u prosjeku na 97 procenata BDP-a. To je znatno više nego što je predviđeno njihovim pravilima prema kojima javni dug članice ne bi smio da bude iznad 60 odsto njenog BDP-a.
- Monetarna politika jeste moćan instrument, ali nije svemoćan. Ako privreda bude u recesiji, onda monetarne mere mogu da ublaže negativne efekte, ali ne i da ih potpuno eliminišu. Opasnost od krize koju oni vide u velikim razlikama između dugova zemalja na severu i jugu, niti je nova niti će biti eliminisana u budućem periodu - ističe Borović.
Novo zatezanje na relaciji sjever - jug bilo je vidljivo i nedavno kada je EU odlučivala o mjerama koje treba da pomognu na ublažavanju posljedica pandemije, od kojih su najviše pogođene one na jugu - Italija, Španija, Francuska, Grčka. Njihov prijedlog o zaduživanju emitovanjem takozvanih evroobveznica nije prihvatila četvorka sa sjevera - Holandija, Njemačka, Finska i Austrija. Borović smatra nekorektnim da se glavni problem ekonomije EU sada prebacuje na zemlje juga, podsjećajući da su zbog velikog udjela usluga u ukupnoj njihovoj privredi one ranjivije na bilo koju krizu.
Italija
Borović smatra kako će se južne članice evrozone teže oporavljati od krize izazvane pandemijom, mnogo teže od sjevernih, jer su opterećene ogromnim dugom. Zbog svega, on ne isključuje ni mogućnost da neke države izađu iz zone evra, prije svega Italija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
