Eskobarovi nilski konji glavobolja za Kolumbiju

Agencije
Eskobarovi nilski konji glavobolja za Kolumbiju

BOGOTA - Nilski konji koji su se posljednjih decenija nekontrolisano namnožili u Kolumbiji postali su veliki problem vlastima te zemlje, jer životinjsko carstvo koje je nekada pripadalo narko-kralju Pablu Eskobaru niko više ne može da zauzda.

Eskobar je na vrhuncu narko-vladavine 1980. godine iz Afrike prošvercovao četiri nilska konja za svoj privatni zoo-vrt koji je bio dio njegovog ogromnog ranča na hacijendi Napoles, smještenoj između grada Medeljin i kolumbijske prestonice Bogote, a u kome su živjeli i nojevi, žirafe, antilope i slonovi.

Tri ženke i jedan mužjak živjeli su u početku na velikom jezeru na imanju na kome su se danju opuštali, a noću šetali. Eskobar je dozvoljavao ljudima da dolaze i razgledaju životinje, a nakon njegovog ubistva 1993. hacijenda je propala, a mnoge životinje su našle novi dom, ali niko ni do danas nije želio da zbrine nilske konje, ponekad agresivna stvorenja koja mogu biti teška i nekoliko tona. Četiri decenije kasnije oni su postali divlji, dio njih je pobjegao sa imanja i sada živi u Magdaleni, najdužoj kolumbijskoj rijeci.

Prema procjenama, ima ih i 80, a kako stručnjaci kažu, u narednih 10 godina moglo bi ih biti i 150.

Karlos Valderama, veterinar lokalne ekološke grupe koji je, kako se navodi, prvi uradio hiruršku sterilizaciju nilskog konja u divljini, kaže da nije optimista kada je u pitanju rješenje ovog problema.

- Životinja je bila toliko velika da nam je bila potrebna dizalica, postupak je trajao 12 sati. Ono što je još značajnije jeste da je urađen u Kolumbiji, hiljadama kilometara od njihovog prirodnog staništa u Africi - rekao je Valderama.

Podsjeća da u prirodnom afričkom staništu njihova populacija zavisi od sezonskih suša, koje im ograničavaju hranu i teritoriju, ali i da svega toga nema u Kolumbiji. Nemaju ni prirodne neprijatelje iako je blizu imanja bilo jaguara koji su, kako dodaje, premali da bi napali jednog nilskog konja.

- Jaguar je naš najveći predator, ali on ima sto kilograma, u poređenju sa dvije ili tri tone koliko teži nilski konj, i on tu ništa ne može - rekao je Valderama. Neki rješenje vide u izgradnji rezervata, ali Kolumbija za to nema 500.000 dolara.

- Ribari se takođe plaše tih džinova koji noću ulaze na imanja, jedu usjeve i nekada slučajno zgnječe manja goveda - rekao je on i dodao da nijedan čovjek nije stradao zbog njih. Biolozi kažu da nilski konji narušavaju eko-sistem i zagađuju rijeku.

- Bakterije mogu dovesti do smanjenog nivoa kiseonika u vodi i uzrokovati smrtnost riba i štetno cvjetanje algi - rekao je stručnjak Univerziteta u Kaliforniji Džonatan Šurin.

  Film

Eskobar je ubijen 1993, dan nakon 44. rođendana. Bio je na “Forbsovoj” listi najbogatijih na svijetu. Iako je nemilosrdno ubijao sve koji su se usudili da mu stanu na pu­t, a smatra se da ih je bilo oko 4.000, pomagao je siromašnima. Beskućnicima je sagradio više stotina kuća.

Do 1975. godine imao je ustaljene rute kojima je prevozio drogu na obalu SAD, najviše u Majami i Njujork, a do 1980. mjesečno i do 80 tona kokaina.

“Netfliks” je nedavno najavio novi film “Cocaine Hippos” upravo o nilskim konjima koje je dopremio iz Afrike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana