Niče živi i 120 godina poslije smrti

Ovako je govorio jedan od najvećih modernih mislilaca i veliki kritičar zapadne civilizacije, kulture i hrišćanstva Fridrih Niče. Veliki njemački filozof, pjesnik i filolog rođen je 15. oktobra 1844. u Pruskoj, a istakao se kao jedan od najuticajnijih mislilaca u istoriji.

Otac i deda Fridriha Vilhelma Ničea bili su sveštenici, pa je, očekivano, i on studirao teologiju, ali je ubrzo upisao klasičnu filologiju. Njegov životni put bio je neobičan. Doktorirao je sa samo 24 godine. Živio je usamljeničkim i razuzdanim životom. Posjećivao je bordele, bio u kontroverznim vezama i koristio opijum.

Žena, najopasnija igračka

Za jednog od utemeljivača filozofije života karakterističan je njegov stil pisanja, koji ima elemente ispovijesti, pa je tako napisao i “Pravi muškarac želi dvije stvari: opasnost i igru. Zato želi ženu kao najopasniju igračku”. Ovaj brkati nihilista, čeličnog pogleda je svoju “najopasniju igračku” pokušao pronaći u Lu Salome, zbog koje je na kraju nastala mudrost: “Ideš ženama? Ne zaboravi bič.” Svoju muzu i zauvijek neuzvraćenu ljubav, upoznao je na večeri kod gospođe Majzenburg. Priča se da mu je zalogaj zastao u grlu kad se pojavila prekrasna Lu. Sa divljenjem je govorila o njegovom djelu, dok je on bivao razoružan i osvojen. Razvoj njihovog odnosa bio je komplikovan, kako zbog njihovih priroda, tako i zbog stalnog prisustva prijatelja Rea i Ničeove sestre. Niče je čak zamolio Rea da, u njegovo ime, zaprosi Lu, ne sluteći da je i on zaljubljen u nju. Salome je odbila bračnu ponudu i nastavila da uživa u pažnji koju su joj pružala njena dva prijatelja.

Ubrzo su Lu, Pol i Niče živjeli u istoj kući. Bio je to ljubavni, platonski trougao. Čitali su, diskutovali, družili se, ali Niče nije mogao podnijeti da to bude sve. Drugog puta je lično zaprosio Lu. Ona ga je opet odbila govoreći da je ostvarila svoj san da ima nezvaničnu emotivnu vezu ispunjenu večernjim druženjima sa mladim intelektualcima.

U tom periodu nastala je i čuvena fotografija gdje Lu kleči na kolicima držeći bič, a Niče i Re stoje ispred vezani konopcem čiji drugi kraj ona drži u ruci. Lud od ljubomore napustio je kuću. Pričalo se da su osjećanja prema Lu i njegova želja da je osvoji podstakli ogroman književni naboj. Ono što se prepričavalo kada je riječ o njima, jeste dan koji su proveli zajedno nakon koga je Lu rekla: “Da li sam poljubila Ničea ili ne, ni danas sama ne znam.” A on je pisao kako je Lu tog dana bila drugačije biće. “Dugujem ti najljepši san svog života”, dodao je.

Prkosni tragičar

Njegovo učenje se sastoji i u tome da svijetom ne vlada zakon nego haos i da je život borba. Ovaj filozof u umjetnosti vidi najpotpunije prihvatanje života. U životu bez muzike nije vidio smisao. Čuveni tvorac kovanice “Bog je mrtav”, pogrešno protumačene i prenošene kroz generacije, čak je i u samom Bogu vidio pjevača, glavnog kompozitora ljudske numere.

Smatrao je da treba razrušiti čitav hrišćanski moralni sistem kako bi se potom uspostavio pravi moral. Osim Boga, najviše su ga zaokupljale teme: ideja natčovjeka, volja za moći, nihilizam i vječno vraćanje istog.

Svojim turbulentnim životom i djelima je ostavio veliki trag u istoriji i filozofiji. Međutim, prevelika inteligencija imala je i drugu stranu medalje, sklonost ludilu, koja ga je na kraju obuzela. Čitavog života borio se sa ne tako blagom lucidnošću sopstvenog uma, a pokušao je i tri puta da se ubije lijekovima, koje je uzimao protiv nesanice i glavobolje.

Posljednjih 12 godina života proveo je sa pomračenjem uma, a preminuo je 25. avgusta 1900. Govorilo se da mu je smrt, na neki način, blagoslov, jer je posljednje dane proveo u teškim mukama, a rijetki su bili trenuci kada mu se svijest vraćala. U jednom takvom trenutku vidio je svoju sestru koja je čitala i rekao “Mislim da sam i ja napisao u životu par dobrih knjiga”. Nije mogao ni pretpostaviti koliko je bio u pravu i da će se sa velikom strašću njegova djela čitati i danas, 120 godina nakon njegove smrti. “Tako je govorio Zaratustra”, “Ecce Homo”, “Antihrist” i druga djela ovog velikana ostaju kao trajno svjedočenje jednog od najinteligentnijih ljudi svih vremena.

“Sada vas pozivam da mene izgubite i nađete sebe; i tek onda kada me se svi odreknete, želim vam se vratiti.” Tako je govorio Zaratustra. Tako je govorio Fridrih Niče.

Hitler na sestrinom grobu

Ničeov duševni slom 1889. iskoristila je njegova bolesno ambiciozna sestra Elizabet. Ona je otela njegove rukopise i iskoristila ih kao podršku nacizmu i tako ostavila mrlju koja nikada nije izbrisana.

Elizabet je bila oduševljeni fašista, a Niče je odbio da dođe na njeno vjenčanje sa antisemitom Bernhardom Fersterom. Vrhunac je dostignut kada je njegovo remek-djelo “Kako je govorio Zaratustra”, o antidogmatizmu, objavljen zajedno sa Hitlerovom knjigom “Majn Kamf”.

Elizabet je bila i zaljubljenik u lik i djelo Musolinija, te je 1932. izborila da Vajmarsko nacionalno pozorište izvodi predstavu koju je on napisao. Na premijeri Hitler joj je poklonio buket cvijeća, a godinu dana kasnije, kao kancelar Njemačke, posjetio je “Ničeovu arhivu”. 

Kada je Elizabet umrla 1935, Hitler je došao na njenu sahranu, a pripadnici SA trupa su bili postrojeni duž puta koji vodi do groblja u Rukenu, gdje je crkva bila umotana u zastave sa kukastim krstovima.

Zašto smo nesposobni da budemo sami?

U svom čuvenom djelu “Tako je govorio Zaratustra” Niče je analizirao zašto smo nesposobni da budemo sami, da u tome uživamo i šta se zapravo krije iza grozničave potrebe da imamo para u svemu i po svaku cijenu.

- Vaša ljubav prema bližnjima je samo vaša loša ljubav prema samima sebi. Jedan ide bližnjem zato što traži sebe, a drugi zato što bi htio sebe da izgubi. Vaša loša ljubav prema samima sebi stvara od vaše usamljenosti “tamnicu” - rekao je Ničeov Zaratustra.

Neke od Ničeovih mudrosti

* Naučimo li da se bolje veselimo, najbolje ćemo zaboraviti da drugima nanosimo bol i izmišljamo šta boli.

* Ako čovjek svakog dana stoji na ivici i gleda u ambis, jednog dana će i ambis pogledati u njega.

*  Ljubav je stanje u kojem čovjek vidi stvari onakvima kakve nisu.

*  Ljubav je laž i iluzija, jer postoji samo strast, želja za moći i moć.

* Prava ljubav razmišlja o trenutku i o vječnosti, ali nikada o trajanju.

* Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak prijateljstva stvara nesrećne brakove.

* I konkubinat je korumpiran - brakom.

* Najtiše riječi donose buru. Misli koje dolaze nečujna koraka upravljaju svijetom.

* Ono što nas ne ubija, to nas ojača.

* Budućnost pripada onima koji se najdalje i najduže sjećaju prošlosti.

* Svako posjeduje onoliko sujete koliko mu fali razuma.

* Naše mane su naš najbolji učitelj.

* Lakše je neke strasti se potpuno odreći nego u njoj biti umjeren.

* Ako Bog ne postoji, treba ga izmisliti.

* Nevidljivim nitima najčvršće smo povezani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.