Legendarni strip junak Teks Viler slavi 75. rođendan: Vestern heroj za sva vremena

Nastao u mašti legendarnog Đanluiđija Bonelija i nacrtan od strane jednako čuvenog Aurelija Galepinija Galepa, prvo kao rezervna varijanta za drugi strip, njihov junak je nemilosrdno izborio svoj opstanak postavši glavna zvijezda "Boneli" produkcije dugo godina nakon prvog izdanja.

Obučen u prepoznatljivu ikonografiju, sačinjenu od žute košulje, farmerki i čizama, "Teks" je postao ne samo kulturna ikona u rodnoj Italiji, već u velikoj mjeri i globalni simbol kreativnih tokova u devetoj umjetnosti i pop kulturi 20 vijeka.

Ne samo zbog činjenice da se priče o Teksu objavljuju neprekidno 75 godina godina, što ga čini, zajedno sa Supermenom i Betmenom, jednim od najtrajnijih likova u istoriji stripa, već i zbog njegovog uticaja na estetiku, ne samo vestern žanra već i na devetu umjetnost uopšte, kroz autentični spoj klasike i modernosti unutar svog medija.

Iako je u suštini kao junak postavljen u klasičnom vestern smislu, znači borac za red i zakon u žanrovskim avanturama, genijalni scenarista Đanluiđi Boneli, brzo mu je dodao elemente koji su u vrijeme njegove pojave bili prilično revolucionarni za strip umjetnost, kako u smislu karaktera, tako i u načinu pripovijedanja i kreiranju okruženja u kojem djeluje. Jednostavnije rečeno,  u vesternu 50-ih ih nije bilo mnogo junaka koji su stajali jednako na strani Indijanaca i bijelaca, koji su bili rendžeri i poglavice, koji su bili oženjeni i imali dijete sa Indijankom i koji su osim klasičnih vestern tema (banditi, odmetnuti Indijanci, pljačke) ulazili u sukobe sa vudu vračevima, čarobnjacima crne magije, kineskim sektama, vanzemljacima itd…

Jednako tako, sam Teks, iako čovjek zakona, nije bio sklon slijepom robovanju pravilima, vrlo lako udara i brzo puca, bivši je odmetnik i nije sklon poštovanju krutih procedura, te često ispaljuje cinične pošalice između šaketanja i pucnjave, nagovještavajući dolazak špageti i revizionističkog vesterna, te njihovih daleko brutalnijih pristupa temama Divljeg zapada. Njegovu karakternu, pratila je i vizuelna transformacija, gdje Galepovu početnu inspiraciju Kerijem Grantom i klasičnim holivudskim vesternom, postepeno nadograđuju njegovi nasljednici, koji mijenjaju i modernizuju Teksov lik u skladu sa vremenom, dok brojni elementi fantastike i horora vizuelno maestralno dopunjuju vestern ikonografiju prerija, šuma i pustinja.

Sa druge strane Teks kao junak, nije šablonska figura usamljenog rendžera, već pažljivo pokriva nekoliko grupacija publike, prije svega kroz svoj odnos sa pratiocima, rendžerom veteranom Kitom Karsonom, svojim sinom Kitom i Navaho Indijancem Tigerom Džekom. Idejno, on je uvijek na strani potlačenih, borio se u građanskom ratu na strani Sjevera uprkos tome što je bio iz Teksasa, jer je bio ponosan što je protiv ropstva, a učestvovao je u borbi za slobodu Meksika sa svojim prijateljem Montalesom. Nakon što je upoznao Karsona, postao je rendžer i vođa Navaha kao poglavica Noćni Orao, a generalno Indijanci u njegovom svijetu nisu bezlični negativci, već likovi daleko kompleksnijeg karaktera od crno-bijele podjele na dobre i loše momke.

Iako veliki broj priča započinje u rezervatu Navaho Indijanaca, radnja stripa se dešava po cijeloj Americi plus brojni izleti na druge lokacije tipa Karibi ili Južna Amerika. Uz nove lokacije stižu i brojna gostovanja stvarnih likova poput generala Kastera i Granta, Indijanaca Kočiza i Džeronima, Bafala Bila ili egzotičnih fiktivnih likova poput mistika El Moriska, pukovnika kanadske konjičke policije Džima Brandona, trapera Grosa Žana i drugih prijatelja. Sve to zajedno bio je nagovještaj petparačke taktike "posuđivanja od drugih", koju će "Boneli" edicija razviti do savršenstva u novijim stripovima poput "Zagora", "Dilana Doga" ili "Marti Misterije".

Uz saveznike Teks, naravno, ima i brojne neprijatelje koji se više puta pojavljuju i uvijek iznova vraćaju. Najpoznatiji neprijatelj je čarobnjak Mefisto, misteriozni Proteus, koji se može prerušiti u svakoga, Crni Tigar, bivši princ iz Azije kome je cilj zavladati Amerikom, indijanska vještica Zenda i brojni drugi zlikovci.

Pedesetih godina "Teks" je počeo skromno, u formi novinskog strip kaiša, u sveskama malih tiraža od 50 hiljada primjeraka, da bi od 1960. godine, počeo izlaziti jednom mjesečno u formatu na 110 stranica sa tri strip kaiša po strani, u tzv "Boneli" formatu. Tokom šezdesetih "Teks", postaje najtiražniji strip u Italiji, prateći uspon špageti vesterna, žanra koji mnogo duguju ovom stripu, da bi tokom sljedećih pet decenija konstantno čuvao kreativni ugled i održavao tiraže širom planete, uz brojne prevode na druge jezike.

Nakon početnog tandema Boneli-Galep, na njemu su radili brojni velikani stripa poput scenarista Serđa Bonelija, Đanfranka Manfredija, Klaudija Nicija, Đankarla Beradija, Antonija Segure, Maura Bozelija, Paskvalea Ruje…, i crtača poput  Kladija Vile, Đovanija Tičija, Fabija Čivitelija, Iva Milacija, Gorana Parlova, Anđela Stana, Džoa Kjuberta, Jesusa Blaska i brojnih drugih. Tokom osamdesetih dobio je čak i filmsku adaptaciju "Teks i gospodar ponora", koja se nije proslavila kvalitetom, pa se odustalo od drugih adaptacija, osim nekoliko video-igara na italijanskom jeziku.

U međuvremenu je dobio specijalna izdanja, serije posvećene njegovoj mladosti, brojne reprinte i kolekcionarska izdanja, tvrdoglavo odbijajući da napusti scenu pred mlađim snagama.

Neko je pedantno izračunao da je Teks tokom karijere ubio preko tri hiljade ljudi, izbjegao preko hiljadu zasjeda, suočio se u stotine revolveraških duela i pretukao na hiljadu ljudi, ali je bez obzira na ovu impresivnu herojsku statistiku, uvijek ostao čovjek od krvi i mesa, koji voli popiti pivo i pojesti biftek, uz obavezno brdo krompirića.

Danas je "Teks" simbol crno-bijelog stripa u Italiji, a ujedno i najdugovječniji strip u toj zemlji, sa nevjerovatnih 1323. izdanja iza sebe. Nakon skoro osam decenija kontinuiranog izlaženja stekao je status, jednog od kulturnih simbola Apeninskog poluostrva kao i širom planete, ali ostavši suštinski ono što je bio i davne 1948. godine, običan čovjek na strani pravde, što je da se ne zavaravamo, bio veliki herojski izbor, kako tad, tako i sad.

Domaća izdanja

"Teks" je na domaćem tržištu prvi put objavljen 1968. godine, u izdanju edicija "Zlatna serija" i "Lunov Magnus strip" novosadskog "Dnevnika".

Izlazio je redovno sve do 1992. godine, postavši uz Zagora, najpopularniji "Bonelijev" junak kod nas, iako se nije baš vodilo računa o originalnoj hronologiji. Nakon rata objavljivali su ga razni regionalni izdavači od srpskog "Veselog četvrtka" kroz nekoliko edicija, preko hrvatskih izdavača "Slobodne Dalmacije", "Ludensa", "Libelusa",  "Strip agenta",  do najnovijeg izdavača, banjalučkog "Koloseuma",  koji je protekle sedmice izdao prvi broj nove "Teks" edicije. Ukupno je do sada izašlo 1017. izdanja u 31. ediciji u regionu, što dovoljno svjedoči o popularnosti ovog stripa kod nas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.