Kao tinejdžer je radio po 14 sati, izbačen je iz škole kao zaostao, ali je izumima promenio svet

Agencije
Kao tinejdžer je radio po 14 sati, izbačen je iz škole kao zaostao, ali je izumima promenio svet

Jedan je od onih ljudi koji je svojim radom, zalaganjem i izumima doprinio čovječanstvu. Uz njegovo ime vezuje se više od 1.000 patenata, od kojih su najvažniji električna sijalica i fonograf.

Tomas Alva Edison, američki fizičar i pronalazač, rođen je 11. februara 1847. godine u malom gradu Majlan (Ohajo, SAD).

Za razliku od mnogih velikih naučnika, Edison nije stekao skoro nikakvo formalno obrazovanje. Prvo obrazovanje stekao je od majke, nakon što je izbačen iz škole kao zaostao.

Sa 14 godina već je počeo da radi, i to po 14 sati dnevno, kao raznosač novina i prodavac hrane na željeznici. Jedan napušten vagon sredio je kao laboratoriju i štampariju za svoje novine "Grand trank herald ", koje je najvećim dijelom sam pisao.

Tokom američkog Građanskog rata, kada je imao 16 godina. postao je telegrafista i započeo karijeru pronalazača i izumoo i patentirao električni aparat za bilježenje glasova na izborima.

Oko tri godine kasnije, 1. juna 1869, registrovao je svoj prvi patent berzanski "tiker" s papirnom trakom, korišćen za slanje cijena s berze širom zemlje, prodao ga za 30.000 dolara i otvorio industrijsku istraživačku laboratoriju.

Prva Edisonova otkrića bila su vezana za poboljšanje i unapređenje telegrafije. Osam godina nakon prvog patenta Edison privlači ogromnu pažnju javnosti novim pronalaskom, fonografom (1877).

Mogućnost snimanja i reprodukcije zvuka došli su iznenada i potpuno neočekivano pa su mnogima, u to vrijeme, djelovali kao magija. Njegov prvi fonograf je snimao na aluminijumskoj foliji namotanoj oko specijalnog cilindra. Uprkos lošem kvalitetu zvuka i tome što su snimci mogli da se reprodukuju samo nekoliko puta, fonograf je proslavio Edisona.

Tomas Edison je ipak malo uradio na razvoju ovog uređaja. Fonograf najveći napredak doživljava tek poslije 1880. godine, s otkrićima Aleksandra Grejama Bela, Čičestera Bela i Čarlsa Tejntera. Njihov unaprijeđeni fonograf koristio je voskom prekrivene kartonske cilindre.

Uporedo sa istraživanjima Edison 1876. godine osniva laboratoriju za industrijska istraživanja u Menlo Parku (Nju Džersi, SAD).

U ovoj laboratoriji je, prema uputsvima i pod nadzorom Edisona, radio veliki broj istraživača. Jedan od najznačajnijih patenata koji su izašli iz ove laboratorije bila je električna sijalica.

Prije Edisona mogu se naći imena 22 druga pronalazača sijalice sa užarenom niti, piše svijet nauke. Međutim, Edison je unaprijedio tada već postojeći proizvod.

Upotrebio je efikasniji materijal, postigao je veći vakuum u balonu, i konačno, veću električnu otpornost sijalice a time i bolji sjaj. Ovakvi rezultati doprinjeli su tome da pronalazači prije Edisona budu zaboravljeni iz prostog razloga jer svoj pronalazak nisu dalje u praksi plasirali za širu upotrebu, kao što je to Edison uradio uz pomoć svog distribucionog sistema jednosmjerne struje. Prvi sistem napajanja jednosmjernom strujom omogućio je Edisonu da napravi i kompletan sistem javnog osvjetljenja.

Jedino ime koje je još zabilježeno uz pronalazak sijalice je Džozef Sven, koji je sijalicu sa nitima ugljenika pronašao 25 godina prije Edisona, međutim njegovo otkriće tada nije naišlo na uspjeh.

Većina Edisonovih pronalazaka bila je u vezi sa poboljšanjem postojećeg stanja tehnike.

Jedino je fonograf bio bez presedana, potpuno originalan i neočekivan, pošto je opisivao prvi uređaj za snimanje i reprodukciju zvukova.

Najznačajniji patenti Tomasa Edisona bili su i ugljeni mikrofon, jednostavna konstrukcija na osnovu stroboskopskog efekta, telegrafski aparat koji kuca štampana slova, filmska kamera, megafon, mimeograf.

Njegovi izumi pokrenuli su revoluciju u osvoketljavanju domaćinstava i javnom snabdokevanju jednosmkernom električnom strujom. Mnoge probleme koji su se pojavili u javnom snabdokevanju i distribuciji jednosmkerne struje rokešila je "nova revolucija" koju je pokrenuo Nikola Tesla, proizvodnja i distribucija naizmkenične struje.

Edison je inače bio idol Nikole Tesle. Kod njega je jedno vrokeme radio kao asistent. Radio je po 18 sati dnevno svih sedam dana u nedkelji. Ubrzo dolazi do velikog sukoba mišljenja, nakon čega Tesla, nezadovoljan tretmanom u Edisonovoj firmi, otvara svoju kompaniju "Tesla Electric Light & Manufacturing".

Priča se da je Edison rekao Tesli da će mu dati 50.000 dolara ako unapredi rad njegovog generatora. Tesla je naravno i to uspio, ali kad je došao da uzme obećanih 50.000 dolara, Tomas Edison mu je začuđeno rekao: "Pa vi mladiću ne razumijete američki humor".

Edison, kome se najveće zasluge pripisuju za izum električne sijalice, nije vjerovao u princip naizmjenične struje, možda između ostalog i zato što je u svoj projekat jednosmjerne struje uložio mnogo novca.

U to vrijeme u SAD je vladao pravi strujni rat, pa se Edison služio čak i nedozvoljenim sredstvima (ubijanje pasa i objavljivanje pamfleta) kako bi dokazao da je Teslin projekat opasan. U tom ratu je Tesla ipak pobjedio i 1887. godine u Njujorku otvorio svoju laboratoriju u kojoj je radio sve do smrti. Tomas Edison je umro 18. oktobra 1931. godine u Nju Džersiju.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana