Iz arhive “Glasa”

Milanka Mitrić
Iz arhive “Glasa”

Pregledajući stare novine, zarad sjećanja na prošla vremena, ovog puta vratili smo se u izdanja “Glasa” iz različitih perioda i to u “Glas” od 11. jula 1947. godine, 15. jula 1993. godine i 20. jula 2015. godine.

Arhiva “Glasa Srpske” sačuvana je na papiru, a jedan njen dio, koji je digitalizovan, nalazi se na sajtu www.glassrpske.com/arhiva .

1947.

U početnim godinama svog postojanja “Glas” je izlazio na manje strana, te je tako broj iz 1947. godine koji smo prelistali, a koji je objavljen 11. jula (godina V, broj 28), izašao na šest stranica. Kao što je inače tada bilo zastupljeno, novine su obuhvatale raznolika dešavanja, koja su se najviše bavila temama privrede, poljoprivrede, vijestima iz svijeta, kulture i ponekim sportskim događajima.

Naslovna strana ovog broja obuhvatala je tekstove koji su nosili naslove “Pismo graditelja pruge Maršalu Titu” i “Početak radova na pruzi Ljubija - Brezičani”.

Pokretni bioskopi u banjalučkom okrugu

U ovom izdanju “Glasa” jedna od zanimljivih vijesti koju smo izdvojili bila je vezana za pokretne bioskope, kako su tada nazivani. Naime, kako je naznačeno u tekstu na 5. strani, pokretni kinematograf “Prenj”, koji je Ministarstvo prosvjete BiH dodijelilo Okružnom narodnom odboru u Banjaluci, dobio je jedanaest kino predstava, prikazavši tada dokumentarni film “U ime naroda”.

- U svim mjesnim područjima gdje je prikazivan ovaj film pobudio je veliko interesovanje kod naroda, tako da ga je posjetilo preko 2.300 gledalaca. Ovaj pokretni kinematograf krenuće ovih dana na područje mrkonjićkog i jajačkog sreza, gdje će se prikazivati sovjetski film “Obnova Staljingrada”, a usput će dati nekoliko predstava i u selima Karanovac i Krupa na Vrbasu, u banjalučkom srezu - stoji u tekstu.

1993.        

“Glas srpski”, iz jula 1993. godine, kojem smo se vratili (godina L, 7.040), objavljen je na 16 stranica, a na naslovnoj strani nalazili su se naslovi kao što su “Prečicom do fotelje”, “Razbijen san o 'zelenoj transverzali'“, “Ne mogu nas više varati”, “Tajna pohranjena u Karađorđevu” i “Kilovati otiču u nepovrat”.

“Glas” se bavio dnevnim i političkim temama, stanjem na ratištu, političkom i ekonomskom situacijom, dešavanjima u svijetu, te na polju sporta i kulture, koliko god da su događaji tada bili ograničeni.

Serija o Milošu Crnjanskom

Miloš Crnjanski bio je (i ostao) jedan od najznačajnijih i najboljih stvaralaca u cjelokupnoj istoriji srpske književnosti, a u “Glasu srpskom”, na 11. stranici ovog broja, zabilježen je kraći tekst kojim je napravljen osvrt na seriju, odnosno na projekat koji je tada pripreman, televizijsku seriju koja je bila namijenjena najviše đacima osnovnih i srednjih škola. Urednica serije bila je Danica Nenin.

- Riječ je o dokumentarnoj emisiji školskog programa RTV Srbije, dopunjenoj zbog veće zanimljivosti, elementima igranog filma. Reditelj Peđa Babović namijenio je glavne uloge Milošu Žutiću, Tihomiru Staniću i Kseniji Zelenović - naznačeno je u tekstu.

2015.

“Glas Srpske” objavljen 20. jula 2015. godine (broj 13.788, godina LXXII) izašao je na 40 stranica i bavio se političkim i društvenim temama, pričama iz cijele Republike Srpske, iz Srbije, regiona, svijeta, te pričama iz kulture i sporta.

Na naslovnoj strani bili su izdvojeni naslovi kao što su “Ambulante i plaže pune, pustoš vladala ulicama”, “Plata kasni četvrtini radnika”, “Za popravak novog auta 22.000 maraka”, “Rampa odlasku firmi iz RS”, “Orićevi radnici ubačeni kao redari”, “Crni vikend - pet poginulih u saobraćajkama”, BiH postaje jedna od tvrđava islamista.

Intervju sa Snežanom Savičić Sekulić

Na 18. i 19. stranici “Glasa” nalazio se intervju sa operskom divom Snežanom Savičić Sekulić, prvakinjom Narodnog pozorišta Beograd, koji je vodila Mirna Pijetlović. U razgovoru za “Glas” ona se osvrnula najviše na ulogu Kraljice noći u “Čarobnoj fruli”, ali i na stanje opere u Srbiji i regionu.

- Operu niti treba niti može svaki čovek da sluša, ali oni koji je vole imaju pravo da traže da im se obezbede uslovi za to. Operska publika se neguje od onog najmlađeg uzrasta i veliku odgovornost imaju pedagozi koji će decu pripremiti za susret sa operom. Odnos prema operi se stiče u školi, u kući, na koncertu, u društvu, slušajući dobro izvođenje bilo gde da si - izjavila je tada Savičić Sekulić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana