Matej Lahovnik, o iskustvima Slovenije u borbi protiv inflacije: Trgovci će morati da smanje marže

Prema riječima Lahovnika, koji je trenutno i član Strateškog savjeta za makroekonomska pitanja Vlade Slovenije, uvođenjem takozvane korpe proizvoda, koju čine određene životne namirnice i javnim objavljivanjem cijena tih artikala u svim trgovačkim lancima, natjerala je trgovce da snize cijene, kako bi ostali konkurentni.

GLAS: Možete li pojasniti kako u praksi sve to izgleda?

LAHOVNIK: Ovo je bio pokušaj Vlade Slovenije, da koliko-toliko očuva životni standard građana. Ministarstvo za poljoprivredu utvrdilo je šta s­ve tačno čini tu korpu proizvoda i donijelo je odluku da se cijene tih proizvoda, osnovnih životnih namirnica, prate, “mjere” i objavljuju na internetu. I to se radi na mjesečnom nivou. Unajmljena je jedna kompanija koja sve to prati i objavljuje. Tačno se zna koji su to proizvodi i u kojim količinama.

Trgovci su se nakon velikog publiciteta koji je napravljen u vezi sa ovim vrlo brzo prilagodili. Građani su nakon toga tačno znali u kojim trgovačkim lancima su najjeftiniji određeni proizvod. Trgovci su onda bili prinuđeni da prate konkurenciju i svoje cijene prilagođavaju, odnosno snižavaju. To je u konačnici i dovelo do ovih rezultata, da su cijene određenih prehrambenih proizvoda iz pomenute korpe značajno pale.

GLAS: Šta statistički podaci pokazuju?      

LAHOVNIK: Prema tim podacima, proizvodi iz te korpe su stvarno značajno pojeftinili, ali problem jeste to što su svi ostali artikli ostali skupi. Oni se i dalje prodaju po visokim trgovačkim maržama. Kada se podvuče crta može se vidjeti da je zbog tog inflacija i dalje ostala na visokom nivou i veliki je problem kako za građane, tako i privredu. Kako građani kupuju različite proizvode, ne samo iz pomenute korpe, to znači da se i dalje izdvaja značajan dio novca za hranu. Rijetki su oni koji kupuju samo proizvode iz ove korpe, a ako to kojim slučajem neko i radi, gledano sa te troškovne strane onda sve ovo ima i smisla. Kada se određivalo šta bi trebalo činiti ovu korpu, procjenjivalo se šta to prosječni Slovenac najčešće kupuje i troši od prehrambenih namirnica iz mjeseca u mjesec. Ali tipični potrošač je teoretska kategorija. U stvarnosti se to teško može odrediti.

GLAS: Znači ovo nije dovelo do pada inflacije?

LAHOVNIK: Ne. Kao što sam već pomenuo i dalje se veliki dio proizvoda prodaje po visokim cijenama. Ipak, najveći problem, kada je u pitanju inflacija u Sloveniji, nisu visoke cijene hrane, nego cijene monopolnog sektora kao što su komunalne usluge, struja, gas. Naravno tu je i građevinski sektor, gdje su takođe mnogo više cijene, a što je rezultat i viših cijena radne snage. Nema dovoljno radnika, svi ih traže.

Balkanski bazen je već gotovo prazan. Oni koji znaju neki strani jezik, radije odlaze u Austriju ili Njemačku. Zbog toga se privrednici sve više okreću radnicima iz Indije, Nepala ili Filipina.

Kada tome dodamo i energetske probleme, odnosno visoke cijene nafte i gasa, što je rezultat smanjena proizvodnih kvota od strane Rusije i Saudijske Arabije, sve to čini naš svakodnevni život sve skupljim. To je u stvari najveći problem.

Kada su u pitanju cijene u trgovinama ono što je dobro jeste to da, bar kada je u pitanju Slovenija, vlada velika konkurencija i samo to može dovesti do pada cijena, a ne nikakve vladine mjere.     

GLAS: Znači trgovci su shvatili da ukoliko žele da opstanu na tržištu i očuvaju dosadašnji promet u ovako kriznim vremenima moraju snižavati svoje marže.

LAHOVNIK: Trgovci nisu blesavi. Daleko od toga. Oni su u svemu ovom vidjeli dobru marketinšku priliku, jer se na ovaj način mogu besplatno promovisati. Ako bude objavljeno da je u nekom trgovačkom lancu nešto pojeftinilo svi će ići tamo kupovati. Mnogi su se ovdje znali našaliti pa reći kako će marže na proizvode iz pomenute korpe biti smanjene na nulu pa čak i da će biti negativne.  

GLAS: Koja je logika za tako nešto, da ne bude trgovačke marže?

LAHOVNIK: Pa na taj način se kod potrošača stvara utisak da je u nekom od trgovačkih lanaca ili marketa sve jeftino, što naravno nije slučaj i nije tačno. Kada odete u jedan takav trgovački centar, da kupite nešto povoljnije, vi nećete u svoju korpu ubaciti samo to već ćete kupiti i stvari na kojima su marže i dalje visoke.

To je ta logika i psihologija trgovaca. Niže cijene važe samo za pomenutu korpu i trgovci veoma paze kolike su im one u odnosu na konkurenciju. Zato se i ne može reći da su cijene prehrambenih proizvoda u Sloveniji niže za 50 odsto u odnosu na neki raniji period. To važi samo za tačnu količinu određenih proizvoda, za sve ostalo ne. Svaki potrošač može da bira šta će kupovati. Ako neko može živjeti samo kupujući proizvode iz pomenute korpe, onda može imati značajne uštede.

GLAS: Koliko i ovo govori da trgovci rade sa velikim maržama?

LAHOVNIK: Većina trgovaca je shvatila ovo i prihvatila ovu igru, da im je dobro da snižavaju cijene proizvoda iz ove korpe. Da sam ja trgovac, radio bih i sa negativnom maržom. Zašto? Kako sam već pomenuo, na taj način bi imao besplatnu promociju. A kod svih ostalih proizvoda može se onda podići marža, jer se ona ne mjeri i ne kontroliše. Ona trenutno iznosi između 20 i 30 odsto kod klasičnih trgovaca, dok je kod onih diskontnih nešto manja.

GLAS: Šta očekujete od narednog perioda?

LAHOVNIK: Iako podaci ukazuju da rast prihoda od PDV-a realna potrošnja pada. Mislim da to i trgovci vide i osjete, tako da će biti prinuđeni da zbog tog pada kupovne moći građana krenu sa snižavanjem cijena svih proizvoda, ukoliko žele očuvati svoje poslovanje, odnosno dosadašnji tržišni udio. Nema druge, ljudi imaju sve manje novca. 

Građani Slovenije u proteklom periodu su odlazili u Italiju kako bi kupili određene namirnice ili u Austriju. Znači nije im bilo teško da odu tamo gdje je nešto jeftinije. I to će sigurno uticati na poslovnu politiku domaćih trgovaca, jer su potrošači postali pažljiviji i konzervativniji. Na sve to su uticale i visoke kamatne stope i skuplji potrošački krediti.

Paradoksi

GLAS: Da li i koliko sve ovo što se posljednjih sedmica i mjeseci dešava u vezi sa Njemačkom može dodatno pogoršati situaciju?

LAHOVNIK: Postoji ona izreka, kada Njemačka kihne, svi se prehlade. Slovenačka privreda je u dobroj mjeri vezana za Njemačku. Ova zemlja je za nas ključno izvozno tržište. Ukoliko dođe do recesije u ovoj zemlji to će sigurno pogoditi i našu zemlju, ali i ostale. U to nema sumnje. Doduše nezaposlenost u zemljama Evropske unije je i dalje rekordno niska. I to je svojevrsni paradoks koji trgovci i dalje koriste, držeći marže visoke. Ali i oni maju sve manje manevarskog prostora. Primjera radi, vi u BiH ste u proteklom periodu imali veliki broj turista i dijaspore, što je održalo potrošnju na zavidnom nivou. Šta kada svi oni odu? U razgovorima s nekim svojim kolegama, koji su dolazili tu kod vas, govorili su mi kako je neshvatljivo to što je dobar dio proizvoda tu skuplji nego u Sloveniji. To će se morati promijeniti. 

Prema posljednjim zvaničnim podacima, u Sloveniji je došlo do značajnog pada cijena određenih životnih namirnica, a prije svega mliječnih proizvoda, mesa i ribe, ali i ulja, riže i tjestenine. U jednom od kontrolisanih tržnih centara utvrđeno je da su cijene smanjene za čak 1.400 proizvoda i to za prosječno 11 odsto, ali i da su pojedini artikli sniženi i od 40 do 50 odsto, kao što su svinjski odresci ili suncokretovo ulje. 

Generalno gledajući, u Sloveniji je mlijeko, koje je prije ljeta koštalo od 1,09 do 1,25 evra sada palo na 0,79 do 1.09 po litru, dok je maslac sa cijene koja je varirala između 2,29 i 3,39 evra pala na raspon od 1,69 do 2,59. Niža je i cijena jogurta - sa prosječnih 1,19 pala je na 0,89 za litru u dobrom dijelu anketiranih trgovina. Pad cijena bilježi i suncokretovo ulje koje u Sloveniji nije bilo ograničeno - cijena jednog litra kreće se oko 1,29 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.