Tegeltija: Usaglašavanje aranžmana sa MMF-om do kraja godine

- Mislim da će se entiteti opredjeliti da povuku određena finansijska sredstva od MMF-a pod jako dobrim finansijskim uslovima sa stanovišta rokova i kamate. Ali, sa MMF-om uvijek ima i nekih pitanja, poput restruktuiranja javnih preduzeća, pozicije zdravstvenog i finansijskog sektora i slično. Međutim, nema nijedne nove teme o kojoj sa njima nismo razgovarali u prethodnom periodu - rekao je Tegeltija novinarima u Rogatici.

On je istakao da taj aranžaman nosi sa sobom finansijska sredstava, s tim što ako nema potrebe za njima može postojati aranžman, bez kreditnih sredstava.

Tegeltija je podsjetio da se putem video-linka održava Godišnja skupština Svjetske banke i MMF-a, što je najvažniji događaj kada je su u pitanju ove međunarodne finansijske institucije.

- Razgovarali smo o tome gdje se nalazimo u ovom trenutku borbe protiv pandemije, kakava su naša očekivanja o privrednim kretanjima do kraja godine, planovima za 2021. godinu. To su teme sa svim zemljama - naveo je Tegeltija.

On kaže da je osnovni zaključak, kada je u pitanju zdravlje, da se mora obezbjediti zdravstveni sistem koji će omogućiti zdravstvenu njegu građanima, da je to jako skupo i da su potrebna dodatna sredstava, ali da se o tome u ovom trenutku ne može razmišljati, već se moraju obezbijedi sredstva za liječenje građana.

- Nakon završetka pandemije procjena je da će se do ljeta taj problem u većoj mjeri riješiti, a onda ćemo razgovarati o tome kako pokriti dugove koji su nastali - istakao je Tegeltija.

On navodi da je sasvim sigurno da su svi trendovi, kada su u pitanju makroekonomski pokazatelji, negativni, ali da se u poređenju sa zemljama u okruženju, osim Srbije, može reći da su makroekonomski pokazatelji BiH značajno bolji nego u nekim drugim zemljama.

Tegeltija je najavio da su planovi za narednu godinu dalja podrška javnom sektoru, sanacija svih obaveza koje su nastale za potrebe zdravstvenog sektora, obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja i javnog sektora i poslovne zajednice, te da u tom dijelu MMF vidi svoje mjesto i ulogu.

Mnoge komisije imaju nacionalni disbalans i loše rezultate

Zoran Tegeltija rekao je da nije Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika jedina u kojoj postoji nacionalni disbalans i istakao da nikada neće biti dobri rezultati bilo koje komisije ukoliko u BiH nema konsenzusa u odlučivanju.

- Ponekada to nije važno sa aspekta broja ljudi jednog ili drugog naroda, ali je vrlo značajno sa stanovišta percepcije da li svi to radimo onako kako smo se dogovorili i kakve su naše obaveze - rekao je Tegeltija novinarima, komentarišući nacionalni disbalans u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Navodeći da u mnogim komisijama postoji disbalans, Tegeltija je rekao da se o nekoliko komisija trenutno razgovara i pokušava napraviti balans i promjene, ne samo sa stanovišta nacionalne strukture, već i profesionalne.

- Nije ovo jedina komisija u vezi sa kojom se pokušava napraviti balans. Nadam se da će doći do rješenja, ali kao i svako kadrovsko pitanje, ključna je dobra volja i vrijeme - rekao je Tegeltija.

Epidemija se odrazila na efikasnost Savjeta ministara

Zoran Tegeltija rekao je da se epidemija virusa korona odrazila na efikasnost rada Savjeta ministara i da su sredstva koja su trebalo da budu utrošena u kapitalne projekte morala da budu preusmjerena na zdravstveni sektor.

- Pandemija nije puno uticala na rad Savjeta ministara, ali je sasvim sigurno uticala na rezultate rada - rekao je Tegeltija novinarima.

On je podsjetio da Program rada koji je pripremao u ekspozeu prilikom izbora za predsjedavajućeg Savjeta ministara i ciljevi koje je tada postavio i koje imaju svi u BiH, nisu isti.

- Tada smo govorili o privrednom razvoju i da će stope privrednog razvoja biti pozitivne, a danas bilježimo negativne stope privrednog rasta - rekao je Tegeltija.

On je naveo da su razmatrani projekti koji se moraju implementirati, a da se danas razgovara o tome kako se mogu obezbijediti dodatni kreveti za zbrinjavanje bolesnih i kako obezbijediti dodatne milionske troškove za liječenje svih u BiH.

- Različiti su prioriteti u ovom trenutku. Od ključnih prioriteta, naravno, nismo odustali, ali naš budžet smo preusmjerili, pa smo 15 miliona KM obezbijedili za zdravstveni sektor u BiH, a bilo bi mnogo korisnije da smo ta sredstva, da nije bilo ove pandemije, uložili u neki od kapitalnih projekata ili za pomoć lokalnoj zajednici, poput Rogatice - rekao je Tegeltija.

Svi treba da rade svoj posao

Zoran Tegeltija rekao je da ne želi da se miješa u rad pravosudnih institucija u BiH, ali da u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) svi treba da rade svoj posao do odluke Suda BiH.

Odgovarajući na pitanje novinara da li je Osman Mehmedagić podoban da bude imenovan za direktora OBA s obzirom na to da se čeka odluka Suda na optužnicu koju je protiv njega podnijelo Tužilaštvo BiH, Tegeltija je rekao da u principu ne komentariše tužilačke i sudske odluke.

- Tužilaštvo je uradilo to što je uradilo - podiglo je optužnicu protiv direktora OBA i taj se predmet nalazi kod Suda BiH. Tek nakon odluke Suda BiH razgovaraćemo i analiziraćemo da li to predstavlja neke prepreke za rad ili ne - rekao je Tegeltija novinarima u Rogatici.

On je dodao da Tužilaštvo BiH radi svoj posao, Sud BiH svoj, a OBA radi svoj posao.

- Najvažnije je da svako radi svoj posao i da odluke koje se donesu moraju biti obavezujuće za sve bez obzira na koga se odnose - rekao je Tegeltija.

Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i zaposlenog u toj agenciji Muhameda Pekića.

Optužnica ih tereti da su tokom avgusta zloupotrijebili službeni položaj ili ovlaštenja, kao i resurse i kapacitete OBA BiH u svrhe privatnih i ličnih interesa, da bi došli do informacija i fotografija o pošiljaocu anonimne krivične prijave protiv direktora OBA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.