Sudije Ustavnog suda BiH čekaju pravi trenutak za nove tenzije

Deset delegata Vijeća naroda, među kojima je osam Bošnjaka i dva Hrvata, u zahtjevu podnesenom u januaru, zatražilo je od Ustavnog suda BiH da donese odluku da član Zakona o Danu RS u kojem se navodi “Na osnovu potvrđene volje građana RS, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike” nije u skladu sa Ustavom BiH.

Odgovor na taj zahtjev je pripremio Tim za odbranu i učešće u raspravi u Ustavnom sudu, sastavljen od pravnih stručnjaka i poslanika, a odgovor je utvrdio Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine RS.

U odgovoru je podvučeno da je 9. januar istorijski datum, da njegova proslava ne ugrožava nikoga i da sudije treba da odbace zahtjev kao neustavan.

U Ustavnom sudu BiH su kazali da su odgovor iz RS na novi zahtjev za osporavanje Dana Republike dobili 30. marta.

- Predmet je u radu i biće razmatran na jednoj od narednih plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH. Pravilima Ustavnog suda je propisano da o potrebi da se održi javna rasprava odlučuje sud, na prijedlog sudije izvjestioca ili drugog sudije - kazali su u Ustavnom sudu BiH gdje nisu naveli kada bi taj predmet mogao doći na dnevni red niti da li će biti održana javna rasprava.

Zamjenik predsjednika skupštinskog odbora za ustavna pitanja Davor Šešić (SDS) kaže da više ništa ne može da iznenadi kada je riječ o ovoj temi.

- Na sceni je klasična politizacija od samog početka u vezi sa obilježavanjem 9. januara kao Dana Republike. Ne bi me iznenadilo da se sada pred izbore vrati to pitanje na dnevni red jer bi odgovaralo bošnjačkim strankama - rekao je Šešić.

RS je u odgovoru na posljednju apelaciju u vezi da 9. januarom naglasila da se taj datum, prema odredbama novog Zakona o Danu Republike, obilježava kao sekularni, a ne vjerski praznik te da se njime ravnopravno i jednako tretiraju svi građani bez obzira na nacionalnu i religijsku pripadnost.

Zvaničnici RS su poručili i da sudije ne bi trebalo da se upuštaju u ocjenjivanje percepcije istorijskih i političkih činjenica, a podsjetili su i na ranija različita postupanja u sporovima u Ustavnom sudu BiH u vezi sa praznicima, među kojima je i 1. mart koji se u FBiH obilježava kao dan nezavisnosti, a koji u RS ne priznaju.

Naglasili su da nijedan akt, niti sudska odluka ne mogu promijeniti istorijske činjenice o datumu i okolnostima proglašenja RS, a to je datum prije ratnih sukoba.

Stav RS, a ujedno i jedan od zahtjeva u odgovoru, je da bi bilo opravdano da Ustavni sud BiH, zbog značaja ovog predmeta, organizuje javnu raspravu u okviru plenarne sjednice. 

Zakon o Danu Republike usvojen je u oktobru 2016. godine na posebnoj sjednici parlamenta, a njime je definisano da je 9. januar sekularni praznik, a po odluci Vlade dan je neradni u Srpskoj. Zakon je usvojen nakon sprovedenog referenduma na kome je više od 99 odsto građana koji su izašli na glasačka mjesta kazalo da želi da 9. januar i dalje bude Dan RS.

Ustavni sud BiH prethodno je, odlučujući po apelaciji koju je podnio bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, utvrdio da dio Zakona o praznicima RS koji se odnosi na obilježavanje 9. januara kao Dana Republike nije u skladu sa Ustavom BiH.

Odbačeni zahtjevi

RS je u odgovoru, kao jedan od argumenata, navela i da je sud  početkom jula prošle godine odbacio apelaciju 30 poslanika iz RS da se neustavnim proglasi obilježavanje 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH. Sud je, odbacujući zahtjeve kao neosnovane, naveo da su u skladu s preambulom Ustava BiH, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Iz RS godinama upozoravaju da ti praznici ne mogu biti prihvatljivi jer je 1. marta 1992. godine u Sarajevu ubijen srpski svat Nikola Gardović, ali i sproveden referendum o nezavisnosti BiH na koji većina Srba nije izašla i na kojem su preglasani od Bošnjaka i Hrvata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.