Prekomjerno, a u nekim slučajevima i nekontrolisano, uvozimo sve i svašta, nerijetko i robu sumnjivog porijekla i kvaliteta... Time ugrožena domaća privreda i cjelokupna ekonomija
TRŽIŠTE Republike Srpske i BiH u cjelini posljednjih je godina izuzetno dobro snabdjeveno raznovrsnom robom i proizvodima, od onih prehrambenih što život znače, pa do tehničkih i drugih, koji predstavljaju posljednju riječ nauke i tehnologije. Bar po tome, domaće tržište ne zaostaje mnogo za onima u najvećem broju zemalja, čak i onima iz kruga najrazvijenijih i najbogatijih.
Najkraće rečeno, domaće tržnice, trgovinski centri i gotovo sva druga maloprodajna i veleprodajna mjesta širom Srpske i BiH, krcati su sa robom, koja po asortimanu, pakovanju i drugim karakteristikama može u najvećem broju slučajeva da zadovolji i najprobirljivijeg kupca.
Međutim, to je samo jedna strana priče, koja pokazuje opštu sliku snabdjevenosti tržišta, dok sa druge strane iole ozbiljnija analiza otkriva mnoge nelogičnosti i određene nepravilnosti zbog kojih domaća privreda i ekonomija u cjelini trpe štetne posljedice.
Naime, znatan dio robe i proizvoda koji se nude ovdašnjim potrošačima je inostranog porijekla, odnosno uvozi se, što legalno, što nelegalno iz mnogih zemalja svijeta, a najviše iz onih u članstvu Evropske unije i najbližeg okruženja - Hrvatske, Srbije i Slovenije.
To je, najvećim dijelom, rezultat otvorenosti tržišta i liberalizacije međunarodne trgovinske razmjene čija pravila i zahtjeve neminovno prihvataju i Republika Srpska i BiH.
Problem je, međutim, što se prekomjerno, a u nekim slučajevima i nekontrolisano uvozi sve i svašta, nerijetko i roba sumnjivog porijekla i kvaliteta. Poseban problem je u tome što se često i u velikim količinama uvozi roba i proizvodi koje domaći privredni kapaciteti mogu kvalitetno i u dovoljnoj mjeri da proizvedu za potrebe našeg tržišta, a neke od njih mogu da ponude i inostranim kupcima.
To se, naročito, odnosi na poljoprivredno-prehrambeni sektor, tekstilnu i drvoprerađivačku industriju, čiji su potencijali izuzetno značajni i veliki, istina za sada nedovoljno ili loše iskorišćeni, pored ostalog i zbog prekomjernog uvoza, nelojalne konkurencije i još nekih problema i teškoća u poslovanju.
I ne samo da su na ovaj način ugroženi domaća privreda i cjelokupna ekonomija, već se iz godine u godinu povećava spoljnotrgovinski deficit i tako produbljuje ionako nepovoljan ukupni spoljnotrgovinski bilans Republike Srpske i BiH.
To potvrđuju, između ostalih, najnoviji podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni u prvih šest mjeseci ove godine, kako na nivou BiH, tako i na nivou Republike Srpske i Federacije BiH.
U pomenutom šestomjesečnom periodu ostvaren je izvoz iz BiH u vrijednosti od dvije milijarde i 916 miliona maraka ili za 19,20 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je istovremeno vrijednost uvoza iznosila šest milijardi i 300 miliona maraka, što je za 26,90 odsto više nego u prvih šest mjeseci protekle godine.
Nivo pokrivenosti uvoza izvozom je smanjen za 6,07 odsto i iznosio je 46,3 odsto, a ukupan spoljnotrgovinski deficit u ovom periodu je tri milijarde i 383 miliona i veći je za 34,39 odsto u odnosu na onaj u istom prošlogodišnjem periodu.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da poseban problem predstavlja to što je, i pored povećanja izvoza u većini privrednih grana, pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren samo u sektoru proizvodnje drveta, papira i namještaja, te rude, metala i proizvodi od njih, dok je u ostalim oblastima pokrivenost bila negativna i kretala se od 68,69 odsto u oblasti tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije pa do katastrofalnih 13,88 odsto u agroindustrijskom sektoru.
Nepovoljna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni u šest mjeseci ove godine zabilježila je i Srpska, a u okviru nje i banjolučki region, koji ima i najveće učešće u ukupnom izvozu i uvozu Republike.
Podaci pokazuju da je u pomenutom šestomjesečnom periodu Republika Srpska ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene u vrijednosti od dvije milijarde i 294 miliona maraka, od čega se na izvoz odnosi 798 miliona, a na uvoz milijardu i 505 miliona maraka. Deficit je iznosio oko 716 miliona maraka i veći je za 52 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je pokrivenost uvoza bila 52,4 odsto i niža je za oko devet odsto.
M. MILjUŠ
D. VRHOVAC - MIHAJLOVIĆ
(U petak: Uzroci i posljedice spoljotrgovinskog deficita)
BANjOLUČKI REGION
Kada je riječ o banjolučkom regionu, podaci ovdašnje Privredne komore pokazuju da je za šest mjeseci ostvaren izvoz u vrijednosti od 444 miliona i 280 hiljada maraka, što predstavlja 56,39 odsto ukupnog izvoza Republike Srpske, dok je vrijednost uvoza bila 925 miliona i 842 hiljade maraka ili 61,51 odsto ukupnog uvoza. Ostvaren je deficit robne razmjene u iznosu od 481 miliona i 562 hiljade maraka ili čak za 79,64 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, a pokrivenost uvoza izvozom je smanjena sa 62,23 na 47,99 odsto.
