Diskriminacija u traženju srpskih žrtava

Milaković je rekao da je u prvoj godini postojanja Instituta ekshumirano 600 Bošnjaka, a samo osam Srba.

On je naveo da ni u kasnijim godinama situacija u traženju nestalih nije poboljšana, te je u 2014. godini ekshumirano 14, u 2015. godini 30, a u prošloj svega 11 nestalih Srba.

"Iz ovoga se vidi kakav je bio cilj formiranja tog instituta i prenosa nadležnosti u traženju nestalih", rekao je Milaković tokom rasprave o Izvještaju o analizi i planu aktivnosti po pitanju traženja nestalih, istraživanju i procesuiranju ratnih zločina.

Poslanik Srpske radikalne stranke Republike Srpske Milanko Mihajilica rekao je da je evidentan politički uticaj na rad pravosudnih institucija u BiH kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina.

"Za stradanje srpskog naroda postoji toliko dokaza, čak i video materijala, za koje je iole nepristrasan sud davno mogao donijeti presude", rekao je Mihajilica.

On je istakao da nema rezultata u radu Suda i Tužilaštva BiH, niti je realizovana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da u roku od sedam godina budu procesuirani najsloženiji zločini.

Poslanik SNSD-a Srđan Milović rekao je da svi koji su činili zločin trebaju da odgovaraju, ali i ukazao da još mnogi zločini nad srpskim stanovništvom nisu procesuirani.

"Niko ne podržava zločine i svačije rane isto bole. Dvadeset godina se čeka da se kaže gdje su žrtve", rekao je Milović.

On je ukazao da je Republika Srpska omogućila povratak Bošnjacima i Hrvatima, da slobodno iznose svoja mišljenja putem izabranih poslanika u Narodnoj skupštini, ali i na drugim mjestima, dok Federacija BiH to nije omogućila Srbima.

"U Parlamentu FBiH srpski predstavnici nemaju mogućnost da govore, jer ih nema u FBiH. Nije slučajno što se nisu vratili. Srba u FBiH ima svega dva odsto, dok Bošnjaka u Srpskoj ima 15 odsto", naveo je Milović.

Poslanik SDA Nedim Čivić smatra da Izvještaj o analizi i planu aktivnosti po pitanju traženja nestalih, istraživanju i procesuiranju ratnih zločina nije prihvatljiv, da je pristrasan, tendenciozan i obrađuje stradanje samo jednog naroda.

Ističući da je zločin zločin, ma ko ga činio, Čivić smatra da se ovim izvještajem pokušava izmijeniti karakterž rata bez jasnih argumenata.

"Ako težimo istini, bez koje nema pomirenja i pravde, onda moramo uvažavati i žrtve drugih naroda", rekao je Čivić.

On je naveo da se u izvještaju u poglavlju o djeci žrtvama rata u BiH, trebalo spomenuti i stradanje bošnjačke djece u Prijedoru.

Sa njim je saglasan i poslanik Saveza za bolju budućnost Admir Čavka, koji je rekao da 102 bošnjačke djece iz Prijedora zaslužuju da budu dio ovog izvještaja.

"Spominje se 12 banjalučkih beba i to je tragedija koju sam doživio kao dječak od 10 godina i smatrao sam da je to van svake pameti i danas to osuđujem. Trebamo se sjetiti sve djece koja su poginula i dala život za nešto što je besmisleno", poručio je Čavka.

On je rekao da spominjanje stradanja jednog naroda nije dobra poruka, ali i konstatovao da su i u FBiH slični izvještaji iz ove oblasti.

Ni nakon 21 godine nije riješen problem nestalih lica

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović izjavio je večeras da 21 godinu nakon rata još nije riješeno pitanje traženje nestalih lica, iako je to bila i dejtonska obaveza.
Obraćajući se u Narodnoj skupštini Republike Srpske u vezi sa Izvještajem o analizi i planu aktivnosti po pitanju traženja nestalih, istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, Mitrović je rekao da se očekivalo da će se taj proces ubrzati formiranjem Instituta za nestala lica BiH.

"Nažalost, dočekali smo veliko razočarenje, jer i razlozi za osnivanje tog instituta nisu bili opravdani, a pogotovo nije bio dovoljan ili je bio nikakav angažman zajedničkih institucija BiH, kao što su Sipa, OBA i druge zajedničke policijske agencije i tijela", istakao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, sve je ispalo tako da je Institut postao, ustvari, proširena federalna komisija za traženje nestalih lica.

"To pokazuju i podaci o traženju nestalih, a moram i reći da je taj institut kao masonska loža - niti kome odgovara, niti ima unutar svojih organa dobru koordinaciju", dodao je Mitrović.

On je, govoreći o odnosu međunarodnog faktora prema traženju nestalih Srba, naveo da je do sada njihovim angažovanjem pronađeno više od 4.000 nestalih lica koja nisu srpske nacionalnosti uz pomoć satelitskih snimaka, dok nijedan Srbin nije pronađen sa spiska koji je dostavila Republika Srpska.

Mitrović je podsjetio i da je glavni haški tužilac Serž Bramerc obećavao da će nestali Srbi biti traženi uz pomoć satelitskih snimaka, ali da se to nije još dogodilo.

"Jedina pozitivna stvar je bila sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta, uz pomoć čijeg lobiranja je Evropska komisija utvrdila da je vrlo mali broj ekshumiranih Srba u BiH", rekao je Mitrović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.