Bošnjaci uložili veto na HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona

GS/Agencije
Foto: Kliks

SARAJEVO - Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uložio je veto, odnosno pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.

Nakon što juče sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma, danas su delegati HDZ-a i SNSD-a glasali za prijedlog Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda, odnosno ua izmjene Izbornog zakona po hitnoj proceduri, dok su delegati SDA, SBB-a i SDP-a bili protiv. Bošnjački delegati jednoglasno su povukli vitalni nacionalni interes nakon što je usvojeno da prijedlog zakona ide po hitnoj proceduri.

U Klubu Bošnjaka smatraju da su odluke u HDZ-ovom prijedlogu diskriminatorne, da je prekršen Ustav FBiH kod načina izbora delegata u Federalnom domu naroda, kao i član Ustava BiH te da su uočene povrede Konvencije o ljudskim pravima i Venecijanske komisije.

Nakon što neki od klubova proglasi neku odluku štetnom po vitalni nacionalni interes, predsjedavajući Doma naroda saziva zajedničku komisiju, koju čine po tri delegata iz Kluba Bošnjaka, Kluba Hrvata i Kluba Srba, koja će pokušati da riješi ovo pitanje.

U slučaju da ne postignu saglasnost u roku od pet dana, predmet će po hitnoj proceduri biti upućen Ustavnom sudu BiH.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sjednice je rekao da je ovo  14. odluka Kluba Bošnjaka da se pozovu na vitalni nacionalni interes Bošnjaka u Parlamentarnoj skupštini.

-Bilo je očekivano da se povuče vitalni nacionalni interes. Od 16, 14 vitalnih nacionalnih interesa povukli su Bošnjaci u Domu naroda. Kada dobijemo odluku Ustavnog suda tada ćemo nastaviti rad po ovoj tački dnevnog reda – istakao je Čović.

Dodao je da izmjene zakona nisu politička predstava, ovo je zaštita jednog naroda.

-Zaštita  legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, kada već nismo mogli sprovesti potpune izmjene i dopune Izbornog zakona na kojima smo radili posljednje dvije godine i dali puni doprinos.  Hrvati su, i tim koji je pregovarao,  dali više od deset prijedloga izmjena i dopuna Ustava, izbora članova Predsjedništva i Domova naroda. Kada to nismo uspjeli, ostao je jedan mali minimum - da pokušamo popraviti šta se da popraviti, da spriječimo dalje političko naselje – istakao je Čović.

On je na sjednici Doma rekao da u ovom trenutku ne postoje formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora u BiH i da je HDZ predložio izmjene Izbornog zakona po hitnoj proceduri, jer je SDA izigrala sve pregovore i sporazume.

-Potpisnik sporazuma koji je podrazumijevao održavanje izbora u Mostaru i sporazuma o legitimnom predstavljanju učinio je sve da se sporazum o legitimnom predstavljanju izigra - rekao je Čović.

On je naveo da je svaki od deset prijedloga HDZ BiH odbijen i da je i u onim slučajevima kada su bili vrlo blizu dogovora SDA to izigrala.

-Jedan narod već tri puta bira dva člana Predsjedništva BiH, a ima namjeru da to učini i četvrti put - upozorio je Čović.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i lider SDA Bakir Izetbegović rekao je da je za njega izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH legitiman i da on nije bio prijedlog SDA.

-Ja predstavljam SDA, a ne Bošnjake i nije moja krivica. Ja sam samo jedan od predsjednika stanaka i nije moja krivica što imamo ovaj problem. Nije SDA kandidovala Željka Komšića tri puta. To je uradio DF. Kakve veze SDA ima s tim, zašto mene prozivate. Ja imam veze s Komšićevom kandidaturom koliko imam veze s ulaskom Finske u NATO - rekao je Izetbegović i upitao -„zbog čega ga uvlače u sve to“.

Srpski delegat Dušanka Majkić izjavila je da nema razloga da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne bude usvojen, ocijenivši da je problem u SDA i Bošnjacima koji ne žele da izgube što imaju prema važećem zakonu.

U raspravi o zahtjevu za razmatranje predloženog zakona po hitnoj proceduri, Majkićeva je podsjetila da, iako do sada ni u komisiji ni u direktnim pregovorima političara nije postignut dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, nema razloga da se on ne traži u Parlamentarnoj skupštini.

Prema riječima Majkićeve, problem u vezi sa Izbornim zakonom je što su neki u BiH ugroženi, a drugi „ravnopravniji od drugih i ne žele da to izgube“.

-Svi dosadašnji razgovori o izmjenama i dopunama Izbornog zakona bili su da bi se pričalo, a ne da bi se došlo do dogovora - istakla je Majkićeva.

Ona je navela da je srpska strana pokazala najveću demokratičnost time što je rekla da je problem u Federaciji BiH i da će prihvatiti sve što se dogovori.

-Očekivali smo dogovor, ali on nije postignut - dodala je Majkićeva.

Neuspjeh pregovora, prema njenim riječima, leži u činjenici da SDA, odnosno Bošnjacima, odgovara postojeće rješenje da se ponovo biraju dva člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda i jedan iz srpskog.

-To je ono što ne želimo da se nama dogodi i zašto ne podržavamo da se dogodi ni drugima - naglasila je Majkićeva.

Ona je kritikovala stav SDA da bi usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona u Domu naroda stvorilo lažnu sliku da je jedan od parlamentarnih domova usvojio izmjene, ističući da je riječ o dva ravnopravna doma Parlamentarne skupštine BiH.

Navodeći da nema razloga da se predložena rješenja ne podrže, Majkićeva je zaključila da bi amandmani obesmislili Prijedlog zakona koji su u parlamentarnu proceduru uputili hrvatski delegati.

Šef Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lidija Bradara i delegat hrvatskog naroda Bariša Čolak rekli su da dugotrajni pregovori o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nisu donijeli rezultat i da ovaj zakonski prijedlog omogućava da se izbori održe i da se otkloni diskriminacija hrvatskog naroda.

-Oni koji su trebali da budu sastavni dio pronalaska rješenja jednostrano su odustali od sporazuma - konstatovala je Bradara, obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.

Delegat hrvatskog naroda Bariša Čolak rekao je da je cilj ovog zakona po hitnoj proceduri da se stvore preduslovi da se izbori mogu raspisa i održati.

-Mora se riješiti pitanje izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH, pa samim tim i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. To se mora riješiti - istakao je Čolak.

On kaže da se Izbornim zakonom treba riješiti koliko iz koje izborne jedinice delegata se bira delegata u koliko i iz kog konstitutivnog naroda.

-Nema više vremena da se čeka - upozorio je Čolak.

On navodi da se ne može ići u cjelovitije izmjene Izbornog zakona jer bi to zahtijevalo izmjene Ustava BiH, što, opet, traži vrijeme i javnu raspravu.

-Ovim zakonskim prijedlog rješava pitanje legitimnog izbora za Dom naroda i izbor za Predsjedništvo BiH - napomenuo je Čolak.

Čolak je naglasio da se ovaj zakon zasniva na Ustavu i zakonitosti, te da rješava pitanje nedominacije jednog naroda nad drugim, kao i da zabranjuje dominaciju u strukturama vlasti.

-Praksa je pokazala dominaciju brojnijeg naroda i dminaciju jednog naroda kroz izbor vlasti u FBiH - ocijenio je Čolak i dodao da je neophodno riješiti i pitanje izbora Srba u Dom naroda FBiH.

Čolak smatra da je ovo značajan iskorak BiH ukoliko bi ovaj prijedlog bio prihvaćen i da bi BiH mogla dobiti kandidatski status u Evropskoj uniji.

-Ovaj zakon ne uvodi diskriminacija nego rješava diskriminaciju - ocijenio je Čolak.

Delegat bošnjačkog naroda Denis Bećirović je ocijenio da je ovaj prijedlog antiustavan i protiv Evropske konvencije o ljudskim pravima, te da je samim tim i antievropski.

Delegat bošnjačkog naroda Munib Jusufović smatra da se ovim prijedlogom povređuje Ustav FBiH.

Na ove konstatacije replicirao je Čolak, istakavši da nijedan član Ustava BiH nije povrijeđen, kao ni Ustav FBiH.

Sjednica Doma naroda koja je juče otkazana zbog nedostatka kvoruma, a Zahtjev za razmatranje ovog zakonskog prijedloga uputili su poslanici iz Kluba hrvatskog naroda Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak.

Ovim zakonskim rješenjem se predlaže da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom (HNK), Srednjobosanskom (SBK), Zapadnohercegovačkom (ZHK), Livanjskom i Posavskom kantonu.

Predloženo je i da se na novi način biraju delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa tako da se od 17 delegata iz reda hrvatskog naroda, njih 16 bira iz skupština kantona na način da se iz HNK biraju četiri, po tri iz SBK i ZHK, te po dva iz Livanjskog, Zeničko-dobojskog i Posavskog kantona.

Predviđeno je da delegati hrvatskog naroda iz Tuzlanskog, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno biraju jednog.

Osim toga, predložen je i način izbora delegata iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te ostalih u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH predviđeno je da mandat pripada političkoj stranci, a ako nosilac mandata istupi iz stranke, onda ga dobija idući sa liste te stranke.

Rezolucija

Na današnjoj sjednici Doma naroda nije usvojen zahtjev delegata SDP-a Denisa Bećirovića da se na dnevni red uvrste tri dodatne tačke, od kojih se jedna odnosi na „osudu ruske agresije na Ukrajinu“.

Bećirović je predložio da na sjednicu uvrste tačke dnevnog reda vezane za informaciju Savjeta ministara BiH o posljedicama zemljotresa koji su pogodili BiH sa prijedlogom mjera ugroženom stanovništvu te prijedlog rezolucije o osudi agresije na Ukrajinu.

Bećirović je predložio i da se razmatranja informacija Tužilaštva BiH o sprovođenju istrage „protiv osoba koje su pokrenule antidejtonski i antiustavni postupak secesije entiteta Republika Srpske od države BiH“, prenosi Kliks.

Bećirovićevi prijedlozi nisu prošli na glasanju. Bilo je šest glasova za i osam glasova protiv.

Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović potvrdio je da je HDZ glasao protiv.

-Što se tiče Hrvata mi ovakve tačke dnevnog reda nećemo uvrštavati na ovu sjednicu i to je naš stav o ovom pitanju - kazao je Čović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana