Zabranom ruskih medija prekršeni ustavi Švedske i Danske

22.30 Zabranom ruskih medija prekršeni ustavi Švedske i Danske

Zabranom emitovanja ruskih medija u EU prekršeni su ustavi Švedske i Danske, koji eksplicitno zabranjuju bilo kakvu vrstu cenzure, navode danski stručnjaci za medije za evropski portal “EUobzerver”.
Šefovi diplomatija EU zabranili su emitovanje programa “Raša tudej” i “Sputnik” u martu i dodali su još tri ruska medija na crnu listu u junu.
Evropski sud pravde stao je u odbranu kontroverzne mjere, navodeći da su prava novinara zaštićena sve dok djeluju “u dobroj volji”.
Stručnjaci navode da je sve to učinjeno uprkos pravnim regulativama u Ustavu Švedske o slobodi medija koje štite “pravo svakog da objavljuje bez miješanja državnih vlasti”.
Medijski stručnjaci u članku u “EUobzerveru” navode da je intervencijom EU efikasno premostila osnovne zakone u Švedskoj i Danskoj, čime su izazvane sumnje u posvećenost rukovodstva bloka demokratskim vrijednostima i vladavini zakona.
“Novinari ističu da je Evropska komisija po strani ostavila ustavne odredbe o odbrani slobode govora uz tiho odobravanje medija i javnosti. Jedini izuzetak je Norveška, koja nije članica, ali je blisko povezana sa Unijom”, piše “EU obzerver”.
Prema navodima portala, Evropski sud pravde iz Luksemburga dao je sebi za pravo da donosi odluke koje je novinarstvo prihvatljivo, dok uskraćuje evropskim državljanima mogućnost da sami odlučuju iz “neprečišćenih izjava iz upitnih izvora”.

21.00 Moskva odbacuje usvojenu Rezoluciju

Rusija odlučno odbacuje rezoluciju koju je danas usvojio Savjet UN za ljudska prava /UNHRC/, ignorisaće ustanovljeni specijalni mehanizam i odbija da sarađuje sa njim, saopšteno je danas iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Na danas održanoj 51. sjednici UNHRC-a na inicijativu 26 članica EU odobren je nacrt rezolucije o situaciji u vezi sa ljudskim pravima u Ruskoj Federaciji.

“Rusija odlučno odbacuje rezoluciju usvojenu danas i lažne optužbe koje su navedene, ignorisaće specijalni mehanizam Savjeta za ljudska prava i odbija da sarađuje sa njim”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da je rezolucija zasnovana na poznatim insinuacijama o “progonu” predstavnika civilnog društva, aktivista za zaštitu ljudskih prava i seksualnih manjina u Rusiji.

U saopštenju se napominje da “zabrinutosti” iznesene u nacrtu ne odslikavaju realno stanje stvari i ne mogu služiti kao osnova za stvaranje položaja specijalnog izvjestioca za Rusiju, što je konačni proizvod u ovom antiruskom dokumentu.

U saopštenju se dodaje da će istovremeno Rusija nastaviti da brani svoje prioritete u Savjetu za ljudska prava od kojih je uvijek bio i ostaje jačanje konstruktivnog, ravnopravnog međunarodnog dijaloga za unapređenje i zaštitu ljudskih prava.

18.00 Rusija smijenila jednog od najvažnijih oficira

Rusija je smijenila komandanta istočnog vojnog okruga, general-pukovnika Aleksandra Čajka, objavio je ruski portal RBC. 

RBC je pozivajući se na javno dostupne državne registre obavijestio da je general-pukovnik Rustam Muradov imenovan njegovim nasljednikom.

Istočni vojni okrug pokriva jedinice na ruskom Dalekom istoku, iako je trenutno većina njih raspoređena u Ukrajini. Muradov, kojemu je EU u februaru nametnuo sankcije, služio je prije u Donbasu i komandovao ruskim mirovnim snagama u Nagorno-Karabahu, odmetnutoj regiji Azerbajdžana u kojoj žive većinski Jermenci.

Kremlj i rusko ministarstvo odbrane nisu još uvijek potvrdili ovu informaciju.

RBC je u ponedjeljak obavijestio da je smijenjen i komandant zapadnog vojnog okruga, general-pukovnik Aleksandar Žuravljov, nedugo nakon ruskih gubitaka prošli mjesec i gubitka Limana u Donjecku. Ruske snage izgubile su od tada kontrolu nad nekoliko stotina kilometara kvadratnih u Hersonskoj oblasti, teritoriju koji Rusija sada smatra dijelom Rusije.

16.30 Stupio na snagu zakon o zabrani ruske muzike

U Ukrajini je stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje emitovanje i izvođenje pjesama ruskih muzičara, kao i njihove koncertne turneje u zemlji, saopštio je ukrajinski parlament /Vrhovna rada/.
Zakon pod nazivom "O dopunama određenih zakona Ukrajine o podršci nacionalnih muzičkih proizvoda i ograničavanju javne upotrebe muzičkih proizvoda države agresora" označen je na internet stranici Vrhovne rade kao "aktivan", a kao datum stupanja na snagu naveden je 7. oktobar.

Ukrajinski parlament je krajem maja registrovao zakon kojim se zabranjuje javno izvođenje ruske muzike i emitovanje spotova, kao i turneje ruskih muzičara u Ukrajini. Zakon je usvojen u junu.

Vlada Ukrajine saopštila je da planira da iz zakona izuzme bivše ruske državljane koji sada posjeduju ukrajinski pasoš, kao i one umjetnike koji su osudili rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

16.00 Potvrđena namjera da se ubiju civili na oslobođenim teritorijama

Konstantno ukrajinsko granatiranje civila ima razmjere genocida, a zarobljeni ukrajinski vojnici potvrdili su namjeru Ukrajine da se ubiju svi oni koji su ostali na oslobođenim teritorijama, istakao je zamjenik regionalne uprave Hersonske oblasti Kiril Stremousov.
"Nakon pojedinih izjava pripadnika ukrajinske vojske koji su se predali, potvrđeno je da će svi oni koji su ostali na oslobođenim teritorijama biti istrijebljeni", napisao je Stremousov na "Telegramu".

On je precizirao da je Kijev, zapravo, zahtijevao da mještani oslobođenih teritorija napuste svoje domove i izađu iz tog područja, prenio je TASS.

"Ubijanja i genocid nad mještanima Hersonske oblasti je cilj neonacista. Kijevski režim uopšte ne sakriva namjere kada se radi o mještanima teritorija oslobođenih od nacizma", dodao je Stremousov.

15.30 Ruske trupe osujetile napade ukrajinske vojske u Kupjansku

Dva bataljona ukrajinske vojske napravila su neuspješan pokušaj napredovanja u Kupjansku u Harkovskoj regiji, rekao je portparol ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov, prenosi TAS S.
"U rejonu Kupjanska, ruske trupe su odbile sve napade ukrajinske vojske i kao rezultat toga eliminisale su preko 80 ukrajinskih militanata", rekao je portparol.
Po riječima Konašenkova uništeno je pet tenkova, četiri borbena vozila pješadije i deset motornih vozila.

10.00 Savjet UN imenovaće eksperta za kršenje ljudskih prava u Rusiji

Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava usvojio je danas zahtjev za imenovanje novog nezavisnog eksperta za navodna kršenja ljudskih prava u Rusiji, optužujući Moskvu da stvara "klimu straha" represijom i nasiljem.

Za prijedlog se izjasnilo 17 članova Saveta, šest je bilo protiv, a 24 uzdržano, prenio je Rojters.

Ovo je prvi put da je Savjet za ljudska prava koji postoji 16 godina, odlučio da imenuje specijalnog izvjestioca za ispitivanje poštovanja ljudskih prava jedne od svojih takozvanih članica ''P5'', koji imaju stalna mjesta u Savjetu bezbjednosti UN, navela je agencija.

Za predlog je glasala većina zapadnih zemalja, kojima su se pridružili Paragvaj, Maršalska Ostrva i Ukrajina.

Protiv predloga glasale su diplomate iz Bolivije, Kine, Kube, Eritreje, Kazahstana i Venecuele.

Potez je uslijedio nakon strožih ruskih zakona usvojenih ove godine za kažnjavanje ljudi za koje Moskva tvrdi da diskredituju oružane snage ili šire lažne informacije i prisilnu obustavu rada grupa koje se bave zaštitom ljudskim pravima, navela je agencija.

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi Genadij Gatilov rekao je da prijedlog sadrži niz lažnih navoda. "Ovaj nacrt rezolucije je još jedan primjer kako zapadne zemlje koriste savjet za postizanje svojih političkih ciljeva", rekao je on.

Kineski izaslanik Jang Džilun optužio je zapadne zemlje koje su podnijele predlog, za dvostruke standarde u pogledu ljudskih prava, ukazujući na probleme sa rasizmom i migrantima kod njih.

12:28 Oslo uputio specijalni brod da provjeri gasovod do Njemačke

Norveška je poslala specijalizovano plovilo da izvrši provjeru podmorskog gasovoda do Njemačke iz bezbjednosnih razloga, zbog sumnji na prošlomjesečne sabotaže na dva gasovoda Sjeverni tok između Rusije i Njemačke, javlja Rojters pozivajući se na obaviještene izvore i podatke.

Norveška, koja je sada najveći evropski snabdjevač gasom, stavila je prošle nedjelje svoj energetski sektor u stanje pripravnosti, uputivši pomorske i vazduhoplovne snage zemlje da patroliraju nad energetskim objektima na moru i šaljući vojnike u postrojenja za preradu gasa na kopnu nakon eksplozija na gasovodima Sjeverni tok 26. septembra, prenosi Rojters.

Brod za naftu Havila Sabsi, opremljen podmorskim vozilima s daljinskim upravljenjem, upućen je 5. oktobra da pregleda cjevovod Juropajp II koji se proteže od Karstoe pogona za gas u Norveškoj do Dornuma u Nemačkoj, pokazuju podaci kompanije Refinitim praćenju plovila.

Džostin Alendal, glavni izvššni direktor kompanije Rič Sabsi, koja upravlja brodom Havila Sabsi, rekao je za Rojters da je inspekciju naredio Ekvinor, koji obavlja inspekcije cevovoda u ime preduzeća Gasko, operatera gasnog sistema na moru.

„Iz bezbjednosnih razloga, ne možemo ulaziti u detalje o konkretnim merama“, naveo je u mejlu portparol Gaskoa.

Predstavnik Ekvinora nije bio odmah dostupan za komentar, a norveška vojska je odbila da komentariše istraživanja morskog cjevovoda i druge specifične bezbjednosne mjere na moru.

„Saznanja o ovim mjerama olakšala bi nekom akteru da ih izbjegne“, napisao je portparol vojske u odgovoru dostavljenom elektronskom poštom.

Juropajp II je možda najvažniji norveški gasovod, kaže Tor Ivar Stromen, viši predavač na Kraljevskoj norveškoj pomorskoj akademiji, dodajući da bi eventualni prekid dotoka gasa ovim cjevovodom u Njemačku mogao da izazove političke pritiske koji bi promenili dinamiku aktuelnog sukoba s Rusijom.

Jedan izvor iz gasne industrije rekao je Rojtersu da Norveška provjerava ključnu infrastrukturu za naftu i gas, uključujući cjevovode, u potrazi za mogućim eksplozivnim naprava ili pokušajima sabotaže.

Njemačka, najveća evropska ekonomija, u velikoj mjeri se oslanjala na isporuke gasa iz Rusije sve do ruske invazije na Ukrajinu.

Cjevovod Juropajp II, dužine 658 kilometara, ima kapacitet od 71 milion kubnih metara gasa dnevno, što je oko petine ukupnog norveškog izvoza preko gasovodnih sistema.

Švedska bezbjednosna služba saopštila je juče da je istraga na mestu eksplozija na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2 pojačala sumnje u „očigednu sabotažu” koja uključuje podmetanje detonacija.

12:04 Amirabdolahijan: Teheran nije slao oružje moskvi za operaciju u Ukrajini

Iran nije snabdijevao Rusiju oružjem za specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini niti će to činiti, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahijan.

"Iako su pojedine zemlje pružale vojnu pomoć Kijevu, mi nikad nismo niti ćemo slati bilo kakvo oružje Rusiji za upotrebu protiv Ukrajine, jer vjerujemo da je rješenje za ovu krizu političko i da nuđenje oružja bilo kojoj strani odgađa priliku za mir", rekao je Amirabdolahijan u telefonskom razgovoru sa finskim ministrom spoljnih poslova Pekom Havistom.

Američki list "Vašington post" objavio je u avgustu članak u kojem se navodi da Iran snabdijeva Rusiju dronovima, a od tada su se u javnosti pojavile i slične izjave zvaničnika administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je takve izvještaje kao lažne, prenio je TASS.

11:36 Putin i Erdogan o ratu u Ukrajini i aktuelnoj krizi

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom o unapređenju bilateralnih odnosa, kao i o aktuelnoj krizi, saopšteno je danas iz kancelarije turskog predsjednika.

Tema razgovora bila su i najnovija dešavanja u Ukrajini, saopštila je Direkcija za komunikacije Turske.

Erdogan je u razgovoru ponovio spremnost Ankare da doprinese mirnom rješavanju sukoba između Moskve i Kijeva, prenosi Rojters.

Članica NATO-a Turska ima bliske odnose i sa Ukrajinom i sa Rusijom i nastoji da izbalansira svoje veze tokom rata, odbijajući da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve, ujedno kritikujući rusku invaziju i snabdijevajući Kijev naoružanim bespilotnim letjelicama.

Turska je zajedno sa Ujedinjenim nacijama, posredovala u julskom sporazumu koji je omogućio da ukrajinsko žito isplovi iz crnomorskih luka.

Odnosi Ankare i Moskve su složeni, pri čemu te dvije zemlje blisko sarađuju na polju trgovine energentima, dok se mimoilaze u stavovima oko Sirije, Libije i Azerbejdžana, podsjeća britanska agencija.

10:33 Veran: Diplomatski kanali sprečavaju scenario nuklearne katastrofe

Francuska održava dilomatske kanale sa Rusijom da bi bio spriječen scenario nuklearne katastrofe, saopštio je portparol Vlade Francuske Olivije Veran.

"Francuska i Zapadna Evropa su u stanju budnosti i angažovaće sva sredstva, uključujući diplomatska, da bi bio spriječen razvoj događaja prema scenariju nuklearne katastrofe", rekao je Veran televiziji BFM.

On je istakao da je Francuska "čula prijetnje iz Moskve, ali očuvanje diplomatskih kanala pomaže da se objasni da je takav scenario nezamisliv", prenosi TASS.

Veran je dodao da se pažljivo prati i situacija u vezi sa Zaporoškom nuklearnom elektranom, gdje Međunarodna agencija za atomsku energiju radi na tome da se osiguraju bezbjedni uslovi i potvrda da nema problema sa reaktorima.

10:30 Rogov: Dolazi nova grupa stručnjaka u nuklearnu elektranu

Četvoročlana grupa stručnjaka Međunarodne agencije za atomsku energiju /IAEA/ trebalo bi danas da stigne u Zaporošku nuklearnu elektranu, izjavio je za "Sputnjik" član glavnog savjeta regionalne uprave Zaporoške oblasti Vladimir Rogov.

Situaciju u nuklearki trenutno nadgledaju dvojica stručnjaka Agencije, koja je saopštila da će danas povećati broj stručnjaka na četiri.

"Grupa stručnjaka IAEA dolaze da nas posjete. Oni će danas stići u Zaporošku nuklearnu elektranu i zamijeniće dvojicu stručnjaka iz Španije i Rumunije", rekao je Rogov.

11:10 Borelj poziva članice EU da izdvoje više novca za Ukrajinu

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj, koji je stigao na Samit EU u Prag, pozvao je države članice da izdvoje više novca za vojnu podršku Ukrajini.

"Zamoliću lidere da podrže predlog nove tranše za Evropski mirovni fond, da bi nastavili sa pružanjem vojne podrške Ukrajini, kao i za obuku", rekao je Borelj.

10:04 Kijev stvara rizike za upotrebu oružja za masovno uništenje

Kijev stavara rizike povezane sa upotrebom oružja za masovno uništenje, a dokaz za to je izjava ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog o "preventivnim" napadima NATO-a na Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Zelenski je u obraćanju na australijskom institutu "Laui" putem video-linka rekao da bi NATO trebao da izvrši "preventivne napade" na Rusiju, umjesto da čeka udar iz Moskve.

Apel Zelenskog je "još jedan dokaz za prijetnje koje dolaze od režima u Kijevu i za neutralizaciju prijetnje zbog koje je pokrenuta specijalna vojna operacija", rekao je Lavrov, prenosi TASS.

Lavrov je ocijenio da evropska zajednica "pleše uz muziku iz Kijeva i ohrabruje lude fantazije onih koji su tamo još na vlasti" što je, prema njegovim riječima, pokazao jučerašnji sastanak u Pragu, gdje je objavljen proces formiranja bezbjednosne strukture bez učešća Rusije.

10.00- Samit EU o odluci Rusije da pripoji ukrajinske regione

U Pragu se danas održava neformalni Samit Evropske unije, u čijem fokusu će biti odgovor na odluku Rusije da pripoji četiri ukrajinska regiona.

Razgovaraće se i o tome kako obezbijediti dovoljno energenata za zimu.

9.52 - Stremousov: Ukrajinske snage streljale 16 civila u Hersonskoj oblast

Zamenik šefa proruske vojno-civilne administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov tvrdi da su ukrajinski vojnici streljali 16 civila u selu Velika Oleksandrovka na sjeveru tog ukrajinskog regiona, čiji je prijem u sastav Rusije nedavno proglasila Moskva.

Prema riječima Stremousova, jedan čovek je lično vidio da su ukrajinske snage streljale 16 civila na koje su prve naišli i da se ne zna da li je riječ o muškarcima ili ženama, prenosi RIA Novosti.

Strmousov je dodao da se selo Velika Oleksandrovka nalazi u tampon zoni na sjeveru Hersonske oblasti i nedavno je prešlo pod kontrolu Oružanih snaga Ukrajine.

7.43 - Bajden: Rizik od nuklearnog Armagedona najveći od Kubanske krize

Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da bi nedavne prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina mogle da prerastu u nuklearni sukob i da rizik od atomskog rata nije bio tako visok još od Kubanske raketne krize 1962. godine.

"Nismo se suočili sa mogućnošću Armagedona još od Kenedija i Kubanske raketne krize", upozorio je Bajden.

7.40 - U napadu na autobus u Hersonu poginulo 5 osoba

 Pet civila je poginulo, a pet ranjeno u napadu ukrajinskih snaga na autobus u Hersonskoj oblasti, saopštile su službe za vanredne situacije te ukrajinske oblasti koju pod kontrolom drže ruske snage.

Navedeno je da su ukrajinske snage ispalile četiri rakete iz višecjevnih raketnih sistema HIMARS na rejon Darjevskog mosta i da je pogođen civilni autobus, prenosi RIA Novosti.

7.07 - Ukrajinske snage povratile veliku teritoriju na jugu Hersona

Ukrajinske snage su od 1. oktobra povratile više od 500 kilometara kvadratnih teritorije i desetine naselja na jugu regiona Hersona, izjavio je sinoć predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

On je u videu na zvaničkom portalu rekao da su ukrajinske snage zabilježile i nove uspjehe na istoku zemlje, prenio je Rojters.

6.56- Ukrajinska vojska: Rusija napala Zaporožje bespilotnim letjelicama

Rusija je prvi put napala Zaporožje bespilotnim letjelicama, usljed čega su uništeni infrastrukturni objekti u dva okruga, saopštio je načelnik regionalne vojne uprave Aleksandar Staruh, prenosi Unian.

Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da su za napad korišćene bespilotne letjelice šahed-136.

"Zbog toga građani nisu čuli preglasne zvukove eksplozija", kaže Staruh.

Prema prvim informacijama, u napadu je poginula jedna osoba i ona je prevezena u bolnicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.