Skupo materinstvo

Danijela Bajić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Danijela Bajić Foto: Glas Srpske | Danijela Bajić

U Srpskoj u posljednje vrijeme malo šta je izazvalo toliko pažnje javnosti kao neinvazivno prenatalno testiranje (NIPT). O toj temi govore svi, i oni koji sa trudnoćom i zdravljem majki nemaju nikakvog iskustva, i oni koji u svemu vide priliku za zaradu.

Najmanje su se, čini se, čule same trudnice koje su davale krv za analizu da bi se uvjerile da je sa njihovim bebama sve u redu.

Istina je da su ovi testovi mnogim parovima olakšali trudnoću, donijevši im sigurnost i spokoj dok čekaju svoje dijete. Cijelu godinu dana bilo je moguće besplatno raditi NIPT u javnim bolnicama, a uzorci su se slali na analizu u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske. I onda, iznenada, pojavila se vijest da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio izmijenjeni Program NIPT testiranja za 2025. godinu, postupajući po rješenju Konkurencijskog savjeta BiH.

Prema novim pravilima, trudnice će ubuduće same plaćati troškove testa, a potom podnositi zahtjev Fondu za refundaciju po cijeni utvrđenoj njuhovim cjenovnikom, odnosno do maksimalnih 1.100 KM. U praksi, to znači da ova zdravstvena usluga više neće biti jednako dostupna svim trudnicama, jer će zavisiti od njihovih finansijskih mogućnosti.

Nadležni navode da su bili obavezni da postupe po odluci Konkurencijskog savjeta BiH, koji je ocijenio da je dosadašnji način obavljanja NIPT testiranja narušavao tržišnu konkurenciju. Međutim, ironija je da je upravo ta "konkurencija", koja bi trebalo da donosi bolju i pristupačniju uslugu, sada dovela do toga da mnoge žene više ne mogu sebi priuštiti test koji im je do juče bio besplatan.

Dok su javne bolnice radile NIPT bez naknade, privatne klinike su snižavale cijene i do 50 odsto. Danas se ti testovi u privatnom sektoru kreću od oko 950 do čak 3.300 KM, u zavisnosti od vrste analize. Što je test skuplji, to više podataka nudi, ali čak i osnovni, koji otkriva najčešće hromozomske poremećaje poput Daunovog, Edvardsovog i Patauovog sindroma, ostaje za mnoge nedostižan.

Da li će trudnice i dalje u istom broju raditi NIPT testove ili će se vraćati standardnim metodama poput dabl-testa, a po potrebi i amniocenteze, pokazaće vrijeme. Moguće je i da će neke porodice posezati za pozajmicama samo da bi kupile mir tokom trudnoće.

Jer u sistemu u kojem se i zdravlje posmatra kroz prizmu tržišta, čak i najosjetljiviji trenuci života, kao što je iščekivanje novog života, postaju dio ekonomske računice. A to, koliko god se pravda nazivala "konkurencijom", ne bi smjelo biti pravilo u društvu koje želi da se naziva socijalno odgovornim.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.