Kada država stane na pisti

U vremenu u kojem se ratovi više ne vode samo oružjem, već i percepcijom, kritična infrastruktura postaje najznačajnije bojno polje. Aerodromi, kao simboli moderne povezanosti i državne organizacije, prestali su biti samo saobraćajna čvorišta, oni su postali geopolitički indikatori.

Upravo zato, svaki pokušaj blokade aerodroma, bilo iz protesta ili subverzije, mora se sagledavati kao čin dubokog bezbjednosnog i međunarodnopolitičkog značaja.

Blokiranje aerodroma nije uporedivo sa blokiranjem bulevara ili mostova. Dok su ulice simbol građanskog bunta, a mostovi simbol komunikacije, aerodrom je sama kapija države. On simbolizuje kontrolu, red, međunarodno povjerenje i protok ljudi i kapitala. Kada taj simbol bude blokiran, država ne gubi samo saobraćajnu funkcionalnost, ona gubi utisak kontrole.

Ukoliko blokadu izvedu građani ili studenti, kako se to trenutno dešava u Beogradu, taj čin dobija dodatnu težinu. On sugeriše ili da država nema snage da zaštiti svoju infrastrukturu, ili da je odlučila da toleriše rizik u korist političke simbolike.

U oba slučaja pošalje se ista poruka: slabost.

Sloboda okupljanja i izražavanja je temelj demokratskog poretka. Međutim, u svakom uređenom sistemu postoji jasna linija između legitimnog protesta i ugrožavanja javne bezbjednosti. Zakon o javnom redu i miru, kao i zakoni o kritičnoj infrastrukturi, u većini zemalja tretiraju pokušaj blokade aerodroma kao težak prekršaj i krivično djelo, a u nekim slučajevima čak i kao teroristički akt ukoliko postoji namjera da se ugroze ljudski životi, ekonomija ili stabilnost.

Zato je svaki poziv na blokadu aerodroma pravno i politički delikatan. On izaziva ne samo reakciju unutar države, već i povećanu pažnju stranih službi, investitora i međunarodnih institucija.

Cijena

Prema podacima Oxford Economics jednodnevna blokada velikog evropskog aerodroma može prouzrokovati gubitke veće od 25 miliona evra. Tu su direktni gubici od otkazanih letova, ali i indirektni troškovi koji uključuju smanjenje povjerenja u nacionalni saobraćajni sistem, narušavanje logističkih lanaca i usporavanje trgovine.

U slučaju blokade koja traje više dana, ekonomski efekti se eksponencijalno umnožavaju. Turističke agencije otkazuju aranžmane, kompanije preraspoređuju investicije, a osiguravajuće kuće povećavaju premije za poslovanje u takvoj zoni rizika. Sve to znači da će se ekonomija države još dugo nakon događaja oporavljati od onoga što se možda u momentu činilo kao politički gest ili "performans".

Ambasade i međunarodne misije prve su koje šalju izvještaje o stabilnosti u zemlji domaćinu. Kada dođe do blokade aerodroma, bilo kakve prirode, u diplomatskim krugovima to se više ne tretira kao incident. To je "signalna lampica". Potencijalne diplomatske posjete se odgađaju. Poslovni ljudi kod odlučivanja otvaraju pitanje rizika. Članstvo u međunarodnim tijelima i inicijativama se dovodi u pitanje jer se postavlja suštinsko pitanje, ako država ne kontroliše svoju najvažniju kapiju, šta onda kontroliše?

Istorijski primjeri

U Hongkongu 2019. blokada aerodroma nije izazvala samo ekonomske poremećaje, već i promjenu medijskog narativa širom svijeta. Protest je izgubio etiketu "mirnog" i dobio obrise prijetnje globalnoj stabilnosti. Francuska je u nekoliko navrata tokom žutih prsluka izbjegla scenario blokade aerodroma, jer je bila svjesna simboličke težine tog čina.

U Turskoj, tokom državnog udara 2016, aerodrom u Istanbulu je bio centralna tačka borbe za simboličku kontrolu nad zemljom. Predsjednik Erdogan, koji se upravo na tom aerodromu pojavio pred medijima, znao je da pokazati kontrolu nad aerodromom znači pokazati kontrolu nad državom.

Hibridni uticaji

Savremene obavještajne i geopolitičke prakse ne zahtijevaju više sile. Dovoljno je posijati haos, usmjeriti nezadovoljstvo, aktivirati unutrašnje tenzije i usmjeriti ih ka kritičnoj tački. Aerodromi su idealni za to, svi zavise od njih, svi ih vide, svi ih prepoznaju kao državne simbole.

Strane službe i interesne grupe često koriste proteste kao paravan. Ne zato što ih organizuju, već zato što ih kanališu.

U trenutku kada studenti blokiraju aerodrom, svjetska javnost ne čita političke zahtjeve, svijet čita poruku nestabilnosti.

Kada država dozvoli da joj se blokira aerodrom, ona rizikuje više nego što misli.

Ne blokiraju se samo letovi, blokiraju se tokovi kapitala, ugled, diplomatski kanali i perspektiva razvoja.

Svako ko učestvuje u takvom činu mora biti svjestan da ne ulazi samo u prostor građanskog bunta, već u zonu potencijalne destabilizacije.

Aerodrom nije politička pozornica.

On je geopolitička bina.

A na toj bini greške se ne praštaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.