Inboks bez poreza

Biznis varijanta na Instagramu izgleda poprilično jednostavno, po nekoliko storija i poruka u inboksu da privučeš mušteriju i posao je dogovoren. Nema računa ni fiskalne kase. Ne postoji bilo kakav trag osim digitalnog. I svi su zadovoljni, bar ako posmatramo relaciju kupac - prodavac.

Problem počinje tamo gdje "dogovor u poruci" postaje paralelna ekonomija. U Srpskoj je prošle godine kažnjeno 172 takvih slučajeva, ali je jasno da je to samo vrh ledenog brijega. Ispod površine je čitav niz usluga, od frizerskih i kozmetičkih, preko marketinga, do raznih "frilens" poslova koji funkcionišu mimo sistema, uz očiglednu namjeru da se izbjegne plaćanje poreza. 

Iako na prvi pogled izgleda bezazleno i gotovo botovski, "Fejsbuk" profili tipa "Željana nokti" ili "Marko botoks" uglavnom kriju mjesečne zarade od po nekoliko hiljada maraka. Vjerovatno i više, zavisno od usluga koje nude. Obično su to privatne kuće ili stanovi "transformisani" u salone bez potrebnih dozvola, a često i sa opremom upitnog kvaliteta, što dodatno usložnjava problem. 

Ako ostavimo po strani kvalitet pruženih usluga i baziramo se samo na legalnost, nije ovdje riječ samo o državi koja "uzima svoje", nego o osnovnoj fer-plej igri na tržištu. Onaj ko uredno prijavljuje djelatnost, plaća doprinose i izdaje račune, nalazi se u neravnopravnom položaju u odnosu na one koji rade na crno uz pomoć društvenih mreža. To dugoročno ruši tržište, ali i povjerenje u sistem.

Tu opet dolazimo do suštinske boljke našeg sistema koji nije u stanju da problem detektuje u startu ili prije njegove pojave već je postavljen tako da se alarmi pale sa debelim zakašnjenjem. Kazne same po sebi nisu rješenje, one su reakcija, nikako prevencija. Pravo pitanje je kako da učinimo legalne biznise isplativijim od onih koji su na drugoj strani zakona. Sve dok su procedure komplikovane, a nameti visoki za manje poslove, mnogi se i dalje neće pronalaziti u računici pa će birati lakše i manje legalnije puteve.

Rješenje leži u kombinaciji, odnosno pojednostaviti registraciju, progledati kroz prste početnicima i frilenserima sa fleksibilnijom varijantom oporezivanja, ali istovremeno pojačati i digitalni nadzor. Ako se posao dogovara onlajn, mora postojati i efikasan način da se taj i takav biznis onlajn i prati. Na kraju, treba da se zna da društvene mreže nisu i ne smiju da budu "divlji zapad", nego produžena ruka stvarnog tržišta. Odnosno, svojevrsni alat za unapređenje realne i legalne ekonomije.

Danijela Bajić ✓ Novinar

Novinar u "Glasu Srpske" od 2012. godina. Na početku pisala za gradsku rubriku, nakon čega prelazi na društvo i privredu, gdje izvještava i danas.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.