Foto: Dišite racionalno
Dok se Banjalučani opet suočavaju sa zagađenim vazduhom, iz Gradske uprave stižu preporuke o racionalnoj potrošnji energije, nižim temperaturama u prostorijama i izboru ekološki prihvatljivijih načina grijanja. Savjetuju da spavaća soba bude na 18 do 19, a dnevni boravak na 20 do 21 stepen, uz poruku da svaki stepen štedi energiju i novac. Koliko su takve preporuke dovoljne i, još važnije, koliko su zapravo primjenjive?
Nije sporno da to može donijeti uštede, niti da energent utiče na kvalitet vazduha. Problem nastaje kada se odgovornost za jedan od najvećih ekoloških problema prebacuje na građane, od kojih se očekuje da mijenjaju navike, ulažu u sisteme grijanja i "zelene" energente, kao da i sami nisu žrtve udisanja "otrova" iz daleko većih dimnjaka.
Preporučiše nadležni i solarnu energiju, vjetrenjače, biomasu i visokoefikasne uređaje za grijanje. Sve to zvuči lijepo na papiru, ali je daleko od mogućnosti mnogih. Savremeni kotlovi, peći, pa i obnova fasade zahtijevaju značajna ulaganja. Ljudi jedva izdvajaju za pelet i drva, a kamoli za nešto što se naziva "visokoefikasnim". Primjera radi, tona peleta A1, prema cjenovniku jednog prodavca u Banjaluci, košta 830 maraka.
Uz to, sugerisano je i izbjegavanje grijanja na struju zbog kolapsa u elektroenergetskom sistemu. Ako struja nije poželjna, ugalj zagađuje, a ekološki prihvatljiviji sistemi su preskupi, čime onda da se grijemo? Da li treba da toplotu i komfor podredimo smanjenju troškova i potrošnje struje, dok problemu konačno ne bude pristupljeno ozbiljno?
Bez konkretnih djela na vidiku nema rješenja, jer su institucije u začaranom krugu zvanom prebacivanje odgovornosti. Sistemsko rješenje sigurno bi nadmašilo male promjene koje bi prosječan građanin postigao ako smanji temperaturu u kući za stepen ili dva, samo kada bi bilo volje.
Situacija nije neočekivana, a u zimu ulazimo znajući da stižu teži dani. Slušamo kako kiša popravlja kvalitet vazduha i da pranje ulica pomaže, a ipak smo upozoreni da boravak na otvorenom treba da izbjegavamo. Štetnih čestica nisu pošteđena ni djeca koja idu u školu, ni oni koji nakon radnog dana pješače od autobuske stanice do kuće. Nisu svi građani vozači da mogu da se od smoga sklone u auta, a onima koji to ipak mogu govori se da otežavaju zagađenje. Čim da putujemo, ako teleportacija još nije izumljena?
U jeku ove priče, iz Gradske uprave stižu i pohvale zbog ozelenjavanja u ulici Braće Pišteljića. To ne bi smjelo da bude povremena aktivnost za društvene mreže ili skretanje pažnje sa gorućeg problema, već dugoročna politika. Teško je zanemariti da su posječena stabla koja su decenijama rasla, a nekadašnje zelenilo ustupljene betonu i asfaltu.
Grad se uveliko i euforično priprema za praznike pa ćemo, po svemu sudeći, i ove godine piti kuvano vino, jesti slatke delicije i inhalirati se smogom. Zimska idila neće izostati, ali čist vazduh ponovo nije na listi poklona koje će grad dobiti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike