Sreto Tanasić: UNESKO djela na latinici knjiži kao hrvatska
BEOGRAD - Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić rekao je da se u UNESKO-u književna djela srpskih pisaca pisana na latinici i dalje knjiže kao hrvatska, a još gore je što toga ima i u Narodnoj biblioteci Srbije.
- Nije ništa promenjeno. Kada se u UNESKO-u nešto upiše, potrebna je velika procedura da se promeni. I dalje se tako knjiže dela, što je nepovoljno. Kada u UNESKO-u nešto odluče, jako teško se menja stvar. Bilo bi potrebno da država Srbija uloži veliki napor da se to promeni - kazao je Tanasić.
Što je još gore, rekao je on, u Narodnoj biblioteci Srbije postoje djela koja su pisana latinicom ijekavicom, a knjiže se kao hrvatska, jer je prije nekoliko godina jedan tadašnji upravnik tako napravio, ne pitajući struku.
Prema njegovim riječima, ono što je latinica u UNESKO-u je uknjiženo u hrvatsku književnost i na hrvatski jezik.
- Zato je problem sa srpskom kulturom što se ona cepa. Naravno, nije idealno rešenje da se samo preko pisma i ijekavice ili ekavice razvrstava književnost i druga dela na hrvatsku i srpsku stranu, zato što mi imamo kroz celi 20. vek mnoga književna, naučna i druga dela pisana na latinici - istakao je Tanasić.
On je ocijenio da moraju postojati drugi jezički kriterijumi, eventualno nacionalna pripadnost autora, te da se i određeni lingvistički kriterijumi moraju uključiti da bi se pokazalo šta pripada hrvatskom, a šta srpskom jeziku.
- Ako bismo rekli, ćirilica je samo srpski jezik, mi bismo veliki broj dela predavali u hrvatski jezik, a onda i u hrvatsku baštinu - naglasio je Tanasić, podsjetivši na ogromnu srpsku književnost na ijekavici koja je objavljena na latinici.
On je napomenuo da su mnogi pisci u Beogradu stvarali srpsku književnost, a nisu se nikada odrekli ijekavice, kakav je Branko Ćopić, i svi oni koji su na području BiH stvarali.
- Zatim, tu su i mnogi srpski pisci koji potiču iz Crne Gore, koji su ostali pri ijekavici, a ako se još objave na latinici, onda je to problem. Prvo je potrebno u Srbiji i srpskoj kulturi rešiti to pitanje, pa onda eventualno poći prema UNESKO-u - rekao je Tanasić.
Ekavica i ijekavica
Tanasić je istakao da srpski jezik baštini i ekavicu i ijekavicu od kada postoji izgrađen savremeni standardni jezik, te da su obje srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
