Otkriven spomenik Janku Sibinjaninu

Srna
Otkriven spomenik Janku Sibinjaninu

Beograd - Spomenik Janku Sibinjanu na zemunskom Keju oslobođenja otkriven je danas u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Mađarske Janoša Adera.

Vučić je istakao da nema veće časti za Janka Sibinjanina od te da različiti narodi - Mađari, Vlasi, Srbi i Rumuni, kažu da je on njihov heroj, pojasnivši da zbog toga ovaj mađarski velikan u narodu ima više imena.

“U pravu su svi. Svako ime je tačno jer je Janjoš Hunadi dao sebe ovim prostorima. Niko nije dao toliko sebe za Evropu, a svoj zvezdani trenutak doživeo je baš ovde, u Beogradu, 1456. godine”, rekao je Vučić.

On je naveo da se danas i na katoličkim crkvama zvona oglašavaju tačno u podne, baš kao što su se po naredbi tadašnjeg pape oglašavala prije 563 godine, da bi se pomoglo Janjošu i Beogradu.

Vučić je istakao da su odnosi Srbije i Mađarske najbolji u istoriji.

“Mi danas živimo san Sibinjanin Janka ili Hunjadi Janjoša. Borimo se za zajedničke interese - interese srpskog i mađarskog naroda. Ovaj spomenik je večni dokaz prijateljstva Srbije i Mađarske”, rekao je Vučić.

Ader je ovom prilikom podsjetio da Srbi i danas uz gusle slave Janka Sibinjanina, ističući da ga slave svuda jer je “živ Sibinjanin koji je branio hrišćansku Evropu” i da živi njegovo djelo.

On je naveo da nisu slučajno odabrani simboli na spomeniku - krst i zvono, jer je Sibinjanin branio hrišćansku Evropu od Osmanlija, a zvono je značilo ujedinjenje svih u toj borbi.

“Nakon istorijske pobjede uslijedio je period mira i Turci 65 godina nisu pokušali da krenu ka Beogradu. Pobjedu su oglasila zvona crkava širom Evrope, a heroj hrišćanske Evrope se od života opraštao ovim riječima: žBog me je više nagradio nego što sam zaslužio. On je vođa koji svog vojnika nije ostavio na cjediluž”, podsjetio je Ader.

Na današnji dan prije 563 godine, vojska koju je predvodio Janjoš Hunjadi, poznatiji kao Sibinjanin Janko, pobijedila je otomansku vojsku na Kalemegdanu kod Sahat-kule.

Vojničku karijeru započeo je u službi despota Stefana Lazarevića, gdje se istakao kao najbolji vojnik, a, osim Srba, kao narodnog heroja slave ga i Mađari i Rumuni.

Tri nedjelje nakon pobjede nad Turcima, u okolini Beograda u kampu njegove vojske zavladala je epidemija kuge od koje je i sam obolio, a kasnije i umro.

Dobro poznati zemunski simbol, Kula na Gardošu ili Milenijumska kula i danas se u narodu naziva Kula Sibinjanin Janka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana