Građani Srbije na referendumu odlučuju o promjeni Ustava

Glasačka mjesta u otvorena su jutros u sedam časova, a biće zatvorena u 20.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić glasao je jutros na  glasačkom mjestu 140 u vrtiću „Tesla-nauka za život“ na Novom Beogradu. Na glasanje je došao sam.

Nakon što je obavio svoju građansku dužnost i izjasnio se na referendumu, izjavio je da se nada da će građani danas glasati za napredak demokratije i vladavine prava u zemlji.

-Da će glasati za suštinski, istinski nezavisno pravosuđe, samostalno tužilaštvo - rekao je Vučić novinarima nakon glasanja.

Dodao je da će time svi na najbolji način pokazati da osim izgradnje zemlje, i napretka u infrastrukturi, mogu da poboljšavaju društvo praveći još bolji ambijent za invetsitore, kojima je pravna država ključni faktor kada donose odluku gde da ulažu svoj novac.

-I zato hvala svima koji danas izađu na referendum - rekao je Vučić.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić glasala je u 09.40 časova na biračkom mjestu broj 34 u Školi za dizajn na Dedinju.

-Glasala sam na referendumu kako bismo imali veću vladavinu prava u Republici Srbiji, kako bi sudstvo bilo nezavisno, a tužilaštvo samostalno. Kako bi pred sudovima bili svi jednaki, kako se sudije u Srbiji nikad više ne bi birale po opštinskim odborima bilo koje stranke i kako nikada više ne bi morali da vidimo ono što smo gledali 2009. godine sa onom reformom pravosuđa, kako su je zvali, a u stvari je bila potpuna politička čistka sudija, kada je 837 sudija u jednom danu ostalo bez funkcije, iako je Ustav garantovao stalnost njihove funkcije i to samo zato što su bili politički nepodobni - izjavila je premijerka poslije glasanja.

Izrazila je nadu da je referendum početak novog poglavlja jačanja pravosudnih institucija u Srbiji.

-Poglavlja gde ćemo dodatno imati jače institucije, pre svega sudstvo i tužilaštvo i gde ćemo, samim tim, imati i mnogo efikasnije sudstvo, tako da i suđenja budu ne samo u razumnom roku, nego i mnogo kraće od toga - izjavila je Brnabić.

Istakla je da vjeruje da je glas za promjenu Ustava glas za to da nikada više niko neće moći da kaže da „čeka mig odozgo“ ili od nekog političara da bi donio neku presudu.

-To makar od 2014. godine svakako nije bilo moguće u Srbiji, ali je ovo svakako garancija da nikada više neće biti moguće - zaključila je premijerka Brnabić.

Među prvima je jutros glasao predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić. Dačić je glasao u sedam časova na biračkom mestu 35 u Mjesnoj zajednici Dedinje i kao prvi glasač otvorio glasanje na tom biračkom mestu.

Dačić je pozvao građane Srbije da izađu na referendum i da glasaju za sudstvo koje će, kako je rekao, suditi isključivo po zakonima i bez bilo kakvog političkog uticaja.

-Ovo je prva vlast koja se odriče svog prava da bira sudije i tužioce, to se nikad nije desilo i to puno znači - rekao je Dačić.

Naglasio je da je promjena Ustava i nužan preduslov za dalji proces evropskih integracija.

- Bez ovoga nema daljeg napredovanja u evropskim integracijama. To je intencija koja postoji u Evropi, da se način izbora sudske grane vlasti izmešta iz sfere u politike u sferi koja bi označavala jednu vrstu autonomije pravosudnog sistema od političkog uticaja - rekao je Dačić.

Naglasio je da je važno da građani iskoriste svoje ustavno i demokratsko pravo i da glasaju isključivo u svom interesu, odnosno u interesu toga da, kako kaže, sistem na koji su se žalili prethodnih decenija bude bolji i na koji su prethodnih godina i decenija imali određene primjedbe.

- Te primedbe su se uglavnom svodile na to da treba izvršiti depolitizaciju pravosuđa, smanjiti uticaj politike. Smatralo se da je to jedna od negativnih strana pravosudnog sistema - rekao je Dačić.

Naveo je da, ako građani na referendumu potvrde odluku parlamenta, ustavne promjene stupaju na snagu dan poslije objavljivanja zvaničnih rezultata referenduma i da nakon toga zakonodavna i izvršna vlast nemaju ništa sa izborom sudske vlasti.

-Potpunu odgovornost preuzimaju nezavisna tela i to je garancija da smo počeli i da idemo dalje u procesu reforme sistema vladavine prava - naveo je predsjednik srpskog parlamenta.

Dačić je ponovio je da se ustavne promjene odnose isključivo na način izbora sudija i tužilaca i da nemaju nikakve veze sa Kosovom kao što se, kaže, moglo čuti u javnosti.

Promjene

Amandmani predviđeni Aktom o promjeni Ustava odnose se samo na pravosuđe i njima se ne mijenjaju drugi dijelovi Ustava.

Amandmanima se, kako ukazuju stručnjaci, predviđaju dodatne garancije za nezavisnost sudstva i sudija, garantuje se i stalnost sudijske funkcije i predviđa da će najviši sud u Republici biti Vrhovni sud.

Mijenjaju se zapravo ustavne odredbe o uređenju sudova i javnih tužilaštava, a imajući u vidu da postoji međuzavisnost između ovih odredbi i drugih odredbi Ustava, izmijenjeni su i članovi koji se tiču načela podjele vlasti, nadležnosti Narodne skupštine, način odlučivanja u Narodnoj skupštini i sastav Ustavnog suda, kao i izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda.

Prema predloženim amandmanima, sudije, predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike sudova biraće Visoki savjet sudstva (VSS), a ne više Narodna skupština, a predviđene su i promjene u organizaciji javnog tužilaštva koje treba da obezbijede samostalnost i odgovnost javnih tužilaca.

Glavne javne tužioce i javne tužioce biraće Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština.

Proklamovano je i da je sudija nezavisan, kao i da je zabranjen svaki neprimereni uticaj na sudiju u vršenju sudijske funkcije.

Ukida se prvi izbor sudija na mandat od tri godine i garantuje stalnost sudijske funkcije, koja traje od izbora za sudiju dok sudija ne navrši radni viek.

Predviđeni su i razlozi iz kojih sudiji može pre vremena da prestane funkcija, što znači da se zakonom ne mogu propisati drugi razlozi.

Odluku o prestanku funkcije može da donese samo organ koji sudije i bira - VSS.

Amandmani predviđaju i promjenu naziva najvišeg suda u Republici, pa će umjesto Vrhovni kasacioni sud taj sud nositi naziv Vrhovni sud, koji je prema objašnjenju Republičke izborne komisije u skladu sa pravnom tradicijom Srbije, kao i sa nadležnostima koje tradicionalno ima najviši sud u državi.

Predloženim rješenjima se ukida izbor sudija u Narodnoj skupštini i predviđa se izbor isključivo od strane VSS.

Taj organ činiće 11 članova od kojih su šest sudije koje biraju njihove kolege sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsjednik Vrhovnog suda.

Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti će na ovaj način u potpunosti biti isključeni iz izbora sudija, a isto važi i za izbor predsjednika Vrhovnog suda i predsjednike sudova, koje će takođe birati VSS.

Za članove VSS iz reda istaknutih pravnika mogu biti izabrana lica sa najmanje 10 godina iskustva u pravnoj struci, koji ne mogu biti članovi političke stranke i moraju biti dostojni ove funkcije.

Njih će birati Narodna skupština poslie sprovedenog javnog konkursa, a detaljni uslovi za konkurs biće propisani zakonom.

Najveće promjene tiču se organizacije javnog tužilaštva i predviđaju da funkciju javnog tužilaštva vrše Vrhovni javni tužilac, glavni tužioci i javni tužioci.

Glavni tužioci vršiće funkciju sadašnjih javnih tužilaca, a sadašnji zamjenici javnih tužilaca postaće javni tužioci i vršiće funkciju javnog tužilaštva zajedno sa glavnim javnim tužiocima.

Predviđenom promjenom obezbjeđuje veća samostalnost i odgovornost nosilaca javnotužilačke funkcije, jer će postupajući javni tužilac imenom i prezimenom odgovarati za svoj predmet, jer je on u kontaktu sa strankama (okrivljenim i oštećenim) a ne javni tužilac koji sada stoji iza svake odluke tužilaštva, iako nema neposredan kontakt sa strankama i ne postupa u predmetima.

U skladu sa nazivom najvišeg suda promijenjen je i naziv najvišeg javnog tužilaštva koje se više neće zvati Republičko javno tužilaštvo već Vrhovno javno tužilaštvo, a kojim rukovodi Vrhovni javni tužilac.

Amandmani predviđaju i da glavne javne tužioce i javne tužioce bira Visoki savjet tužilaca, a ne više Narodna skupština na prijedlog Vlade.

Međutim, samo će Vrhovnog javnog tužioca i dalje birati Narodna skupština na prijedlog Visokog saveta tužilaca, posle sprovedenog javnog konkursa.

Visoki savjet tužilaca biće samostalan državni organ koji obezbjeđuje i garantuje samostalnost i javnog tužilaštva, Vrhovnog javnog tužioca, glavnih javnih tužilaca i javnih tužilaca.

Ovaj organ ima 11 članova od kojih su pet javni tužioci koje biraju glavni javni tužioci i javni tužioci, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skuoština, Vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe.

Amandmanima je predviđeno da ministar ne može da glasa u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih tužilaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.