Srbi na izborima u Hrvatskoj biraju između dvije političke opcije

Tanjug
Srbi na izborima u Hrvatskoj biraju između dvije političke opcije

BON - U Hrvatskoj se u nedjelju, 5. jula, održavaju parlamentarni izbori, gdje Srbi imaju tri zagarantovana mjesta, a u izbornoj trci su kandidati iz dvije stranke sa sasvim suprotstavljenim stavovima, piše danas njemački Dojče vele.

Jedan od trojice kandidata Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) je Boris Milošević, poslanik koga mnogi vide kao naslednika Milorada Pupovca, predsjednika stranke i najistaknutije političke figure srpske zajednice u Hrvatskoj.

Kaže, Srbi su zainteresovani za izbore, a u Hrvatskoj ih na popisu birača ima oko 200. 000.

“Na parlamentarnim izborima 2016. godine glasalo ih je oko 80.000”, objašnjava u razgovoru za DW.

Ovi izbori, smatra Milošević, važni su za Srbe zbog toga što u Hrvatskoj djeluju i političari bez stvarnog političkog programa koji “pale” atmosferu antisrpskim sentimentima.

SDSS je u finišu kampanje objavio spot-parodiju koji korespondira sa stvarnošću i aktuelnim teorijama zavjere, pa se u njemu optužuju Srbi i Pupovac za sve - od organizovanja drugog talasa korona-virusa, do prodaje navodno štetne 5G-tehnologije Bilu Gejtsu.

Takvo stanje kolektivne svesti je, smatra Milošević, posljedica opterećenosti ratnim nasljeđem i činjenicom da desnica antisrpskom kampanjom održava naklonost svojih birača.

“To je najlakše. Nije neophodno imati program, govoriti o privredi. Najlakše je reći da SDSS upravlja Hrvatskom, te da premijer isključivo sluša Srbe koji su povlašćeni”, navodi i podsjeća na pokušaje raspisivanja referenduma kojim bi se ukinula poslanička mjesta rezervisana za nacionalne manjine.

Srbima se, potvrđuje Milošević, nameće kolektivna krivica za zločine počinjene u Domovinskom ratu.

“Nekima rat još traje. Srbi su neprijatelji. Tu ratnu priču guraju u sve dijelove društva, pa se ide na nametanje kolektivne krivice, bez obzira na to što svaki zločin ima ime i prezime. To je ta priča da krivci šetaju slobodno Hrvatskom. To se generalizuje. Stavlja se znak jednakosti između Srba, krvnika i četnika”, navodi Milošević.

Na jedno od tri poslanička mjesta, piše DW, “puca” i Srđan Milaković, nekadašnji član SDSS, a danas najprepoznatljivije lice Demokratskog saveza Srba (DSS), čija su tri imena na listi za 12. izbornu jedinicu.

Za Milakovića problemi s kojom se zajednica suočava jesu marginalizacija i negativno etiketiranje koje se odražava na sve segmente svakodnevnog života.

Milaković za DW kaže da hrvatski građani sada biraju između politike raspirivanja nacionalističkih strasti, one umivenije koja je proteklih godina sve to nastojala da drži pod kontrolom i liberalnije, lijeve opcije kojoj, dodaje, ankete daju prednost.

Milaković iz DSS, koji je ranije izjavljivao da se njegova stranka nada bar jednom mandatu u izbornoj jedinici rezervisanoj za manjine, za rivalsku SDSS vidio tvrdi da nema pluralizma, a pri tom, kaže, kontroliše i institucije srpske zajednice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana