Ko se krije iza potpisa BIT i kako nastaju ukrštenice koje su mnogima i dalje opsesija

Jedan kvadratić, drugi, treći i tako redom, u svakom od njih po slovo. Slovo po slovo. Riječ po riječ, vodoravno, uspravno, ponekad uz malo sreće i dosta znanja tačni odgovori popune prazna polja i stave tačku na jednu od milion skandinavki koje odolijevaju zubu vremena.

Uz ukrštene riječi stasale su generacije. Svojevrsne vježbe za, kako su nam to stariji znali govoriti, "moždane vijuge" i danas su nezaobilazan detalj u mnogim štampanim izdanjima, ali i uz onu prvu jutarnju kafu, na pauzi u toku dana ili pred spavanje.

Ukrštenica godinama ima svoje stalno mjesto u najstarijem dnevnom listu Republike Srpske. Njen autor i tvorac je BIT, a iza tog naziva stoji Boško Tomić iz Kotor Varoša, zaljubljenik u ukrštenice koje su ga osvojile još u osnovnoj školi.

- Kada sam završavao osmi razred, u meni se probudila želja da pokušam da napravim skandinavku, jer sam ih uz svog oca od ranog djetinjstva ispunjavao i onda mi je polagano dolazila inspiracija, tako da sam prvo iskustvo stekao kada sam napravio osmosmjerku, nakon toga klinove i piramide, potom mozaičku ukrštenicu, da bi naposljetku došao red i na skandinavku - tim riječima je Tomić počeo svoju priču za "Glas".

Od ukrštenih riječi nije digao ruke ni u godinama koje su uslijedile.

- U srednjoj školi sam ih objavio nekoliko u školskim novinama i to je bilo prvi put za javnost, a prvi honorar sam zaradio objavljivanjem u časopisu za djecu "Mali princ", koji se izdavao početkom dvijehiljaditih, znači prije 25 godina, i tada sam zaradio honorar od 20 KM objavljujući u tom mjesečnom časopisu svoju prvu skandinavku. Poslije toga sam radio za časopis "Dom info" nekoliko godina i za jedne novine u Crnoj Gori, a od 2010. za "Glas Srpske". Dan po dan, prođe decenija i po, pored "Glasa", radim još za jedan oglasnik koji izlazi mjesečno, kao i za interne novine u firmi gdje radim - kazao je.

Život ga je odveo na Filozofski fakultet u Banjaluku, gdje je završio žurnalistiku.

- Posao me, ipak, odveo na sasvim drugu stranu pa su novinski tekstovi ostali u prošlosti, skandinavka kao hobi je prerasla u posao, ali enigmatika je zanimljiva na sebi svojstven način pa čovjek jednostavno iz tog teško izlazi, postaje zarazan svaki kvadratić koji se napiše, a, realno, i postala je dodatni posao koji mi ispunjava dušu i srce, apsolutno se opuštam stvarajući skandinavku, raditi posao koji volite i pri tome i zaraditi - savršeno. Novinski tekstovi su bili dio mog života par godina, kada smo prijatelj i ja pokrenuli lokalni portal, ali užurbanost života i velike obaveze natjerali su nas da ga ugasimo, jer smo uvijek davali prednost kvalitetu, a ne kvantitetu i malo vremena kojeg smo imali nije nam dalo dobre tekstove i stavili smo tačku na taj hobi, što ne znači da nećemo u godinama koje dolaze ponovo pisati o životu ljudi pored nas - istakao je Tomić.

Na pitanje kako nastaje ukrštenica, kako bira riječi i slaže ih da bi sve to imalo smisleno rješenje, odgovara da se, vjerovatno kao i svaki zanat, tako i enigmatika, nauči.

- Sjećam se početaka, bilo je i grešaka i svega nečega, ali vremenom postane rutina. Za nekih dvadesetak minuta složim ukrštene riječi u olovci, onda to prenesem na računar i obradim u programu spremno za štampu, šaljem na i-mejl svakog jutra i objavljuje se u "Glasu". Nema nekog specijalnog šablona, imamo formu koja je veličinom potrebna za pola strane u novinama, dodajemo sliku i to je to, riječi same nadolaze, bitni su samoglasnici, a ostalo se složi onako iz glave, takoreći samo. Sve bude gotovo za neka dva sata - kaže Tomić.

Saradnju sa "Glasom" počeo je kada je, kako kaže, na mjesto urednika došao njegov prijatelj iz srednjoškolskih dana Darko Gavrilović koji je imao problem sa skandinavkom.

- Predložio mi je da se upustim u avanturu da svakodnevno spremam i šaljem ukrštenicu za "Glas". U početku sam paničio, ali vremenom svaka trema je nestala i sada, nakon toliko godina, drago mi je da se potpis BIT i dalje vrti na stranicama naših najboljih novina, a to i jeste suština, zar ne - istakao je.

Krajem godine će biti punih 15 godina saradnje sa "Glasom", a njegov potpis je već na oko 4.500 ukrštenica. I sam potpis je do ovog razgovora bio enigma.

- Kroz život sam imao uspona i padova, ali porodica je bio neko ko me je uvijek podržavao u svim potezima koje sam vukao, oslonac je bio uvijek na roditeljima i bratu, a slova u pseudonimu BIT su inicijali moga imena, Boško Tomić, i imena oca u sredini, Ilija. Taj pseudonim govori više od svega, jer je nastao davno u mojoj glavi. BIT je u pravom smislu riječi suština, a u moderno vrijeme pojavljuje se i u internet konekciji, ako nema BIT-a, nema ni života, što bi rekli mladi danas. Tako da mi je drago da je taj moj pseudonim dobio na više načina značenje, a meni je moje najvažnije - naveo je Tomić.

Na kraju, na pitanje koliko su i danas i zbog čega popularne ukrštenice, bez razmišljanja ističe da je skandinavka jednostavno navika.

- Kao što smo učili na faksu, ljudi imaju naviku čitati novine i ništa im nikad neće promijeniti naviku da uz jutarnju kafu prelistaju i dodirnu tu hartiju, pročitaju vijesti, sport i ispune skandinavku. To ko je navikao, neće prestati da radi dok je živ. Neki dan sam u lokalnom Domu penzionera išao u službenu posjetu i na stolu su stajale novine otvorene na strani gdje je skandinavka i kada sam došao, sekretar je upravo popunjavao ukrštene riječi - rekao je na kraju ovog razgovora naš BIT.

Šta znači skandinavka?

Prve ukrštene riječi su nastale u Engleskoj, prvi ih je publikovao jedan novinar u Liverpulu. Počesto se i za ukrštenicu kaže skandinavka, a na pitanje zašto, naš saradnik i sagovornik je pojasnio da je skandinavka naziv za ukrštenicu kakva je, recimo, ova naša u "Glasu Srpske".

- Ona je jednostavno podvrsta ukrštenih riječi, gdje imamo još crnu, bijelu ukrštenicu, mozaičku ukrštenicu, klinove, vretena, piramide i mnoge druge oblike - istakao je Tomić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.