Skloništa u Srpskoj "progutali" vlaga i otpad

BANjALUKA - Postojeći način upravljanja skloništima u Srpskoj ne obezbjeđuje njihovu funkcionalnost, s obzirom na to da su, od 40 neposredno pregledanih objekata, samo dva potpuno ispravna, dok su ključni strateški dokumenti zaštite i spasavanja na republičkom nivou zastarjeli ili uopšte nisu doneseni.

Ovo je suština alarmantnog izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske pod nazivom "Upravljanje skloništima i njihova funkcionalnost", koji je obuhvatio period od 2022. do 2025. godine.

Analiza stanja na terenu otkrila je poražavajuće podatke o sistemskoj nebrizi prema objektima, koji bi, u slučaju prirodnih katastrofa, akcidenata ili ratnih sukoba, trebalo da pruže kolektivnu zaštitu građanima.

Mulj i toksično ulje

Na teritoriji Republike Srpske evidentirano je ukupno 130 skloništa ukupne površine 42.992 kvadratna metra, sa kapacitetom za smještaj 28.877 lica, a posjeduje ih 29 lokalnih zajednica.

Međutim, terenski pregled revizora u šest izabranih lokalnih zajednica ogolio je surovu stvarnost i to da je od 40 pregledanih objekata, čak devet potpuno nefunkcionalno, 29 je djelimično funkcionalno, dok su svega dva objekta u potpunosti ispravna. Statistika za tehničke sisteme je jednako pogubna, a to je da su u 18 skloništa ventilacija, vodovod i struja van funkcije, dok su u preostalih 20 tek djelimično ispravni ili improvizovani.

Unutrašnjost većine zaštitnih objekata uništena je vlagom, prokišnjavanjem i podzemnim vodama, a u pojedinima su zatečeni čak i ostaci mulja iz poplava 2014. godine.

Umjesto opreme za zbrinjavanje, revizori su zatekli otpad, arhivsku građu i inventar ugostiteljskih lokala. Kao najkritičniji primjer izdvaja se sklonište "Soča" u Novom Goraždu, najveće po površini i kapacitetu u Srpskoj, čiji su ulazi zatrpani i obrasli vegetacijom, a u samom objektu je konstatovano prisustvo piralena (toksičnog ulja), čime je bezbjednost potpuno ugrožena.

Revizija je pokazala i institucionalni vakuum jer republički Program za smanjenje rizika od elementarnih nepogoda i Plan zaštite i spasavanja RS uopšte nisu doneseni, dok zvanična Procjena ugroženosti nije ažurirana još od 2013. godine. Oko 47 odsto skloništa je van javnog sistema i izdaje se u zakup, pri čemu su pojedini zakupci adaptacijama zazidali pomoćne izlaze ili uklonili teška čelična zaštitna vrata.

Komentarišući ove poražavajuće rezultate revizije, stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin istakao je za "Glas" da je ključni problem u našem mentalitetu.

- Sa raspadom bivše države, koja je sistematski rješavala pitanja izgradnje, namjene, održavanja i čuvanja skloništa, mi smo ove objekte jednostavno odbacili kao relikte prošlosti. Nakon konstituisanja novih država na prostoru bivše Jugoslavije, po automatizmu se odbacivalo sve što je bilo u vezi sa prethodnim sistemom - rekao je Župljanin.

Realne opasnosti

Podsjetio je da se nekada u školama izučavala opštenarodna odbrana i društvena samozaštita, gdje su se djeca učila kako da se sačuvaju od ratnih, ali i brojnih drugih prijetnji, kao što su kroz predmet domaćinstvo učila korisne stvari za život. Sad je, naglasio je, sve to odbačeno, a ista sudbina je zadesila i skloništa.

Prema njegovim riječima, u toku samog rata većina ovih objekata u gradovima pretvorena je u ugostiteljske lokale, a nakon toga su prepušteni zubu vremena, što u slučaju bilo kakve vanredne situacije može proizvesti izuzetno teške i štetne posljedice.

- U cijelom svijetu postoji realna potreba za ovim objektima i to pitanje je visoko na listi prioriteta. Naprotiv, nije rat jedini razlog zbog kojeg nam trebaju skloništa - kazao je Župljanin.

Poplave, požari, zemljotresi ili zagađenja vazduha su, dodao je on, takođe realne opasnosti.

- Nije čak nužno ni da se katastrofa desi kod nas, dovoljna je havarija na nekoj nuklearnoj elektrani u okruženju, pa da opasne čestice naprave ogroman problem, a mi nemamo ni osnovnu mogućnost da se zaštitimo u tom prvom, najvećem naletu štetnog zračenja. Dok ozbiljne evropske zemlje, poput Njemačke ili Poljske, na osnovu svojih procjena uveliko ažuriraju zaštitne objekte, kod nas sve stoji - kazao je Župljanin.

On naglašava da je poražavajuća činjenica da država nema novca za ovu namjenu, dok se sredstva troše na znatno manje potrebne stvari. Zbog toga smatra da nove vlasti moraju ovo pitanje staviti na svoju mapu prioriteta i donijeti novi zakonski ili podzakonski propis koji će urediti normativno-pravni okvir, a potom obezbijediti da sistem zaista funkcioniše.

Kao paralelan sistemski problem on navodi i činjenicu da je Srpska ostala bez robnih rezervi, koje su u uskoj i bliskoj vezi sa problematikom skloništa, zbog čega se o svemu mora raspravljati na najvišem nivou.

Bezbjednost spala na improvizaciju

Na pitanje da li nam je bezbjednost spala na čistu improvizaciju, zbog čega je civilna zaštita prinuđena da u vanrednim situacijama koristi kontejnere i privatni smještaj, Župljanin odgovara da je to bezbjednosna prijetnja s kojom smo nažalost navikli da živimo.

- To je ozbiljno bezbjednosno pitanje. U slučaju potrebe za masovnim sklanjanjem stanovništva, društvo bi se našlo u potpunom haosu. Poseban problem je ako nemate pripremljene objekte i ako građani nemaju jasna uputstva o postupanju u vanrednim događajima, već su prepušteni sami sebi i dejstvu panike. Nadležne strukture se ovim pitanjem moraju hitno i najozbiljnije pozabaviti - istakao je Župljanin.

Broj skrovišta u lokalnim zajednicama koje su bile predmet revizije

• Banjaluka             7
• Bijeljina            16
• Doboj                    11
• Mrkonjić Grad     2
• Novo Goražde     1
• Novi Grad            3

Preporuke

Glavna služba za reviziju javnog sektora uputila je konkretne preporuke nadležnim institucijama, koje prema Zakonu o reviziji imaju rok od 60 dana da sačine akcioni plan za njihovo sprovođenje. Vladi RS i Republičkoj upravi civilne zaštite naloženo je da kompletiraju pravni okvir, ažuriraju procjenu ugroženosti te donesu potrebna programsko-planska dokumenta. Opštinama i gradovima je preporučeno da urede finansiranje, utvrde stvarno stanje svih skloništa, pokrenu sanaciju te unaprijede kontrole i izvještavanje. Kao glavni prioritet označeno je uspostavljanje jedinstvene baze podataka da bi bila prekinuta praksa vođenja nepotpunih lokalnih evidencija i omogućeno pouzdano planiranje zaštite građana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.