U Srpcu predložene nove mjere za dugoročnu podršku žrtvama nasilja

SRBAC - Put ka životu bez nasilja za mnoge žene ne završava se odlaskom iz sigurne kuće, jer se tada suočavaju sa novim izazovima. gdje pronaći smještaj, kako obezbijediti egzistenciju i na koji način ponovo izgraditi samostalan život.

Ovi problemi su bili u fokusu javne tribine „Unapređenje specijalizovanih usluga za žrtve nasilja u porodici u opštini Srbac“, koja je održana danas u Srpcu.

Među prijedlozima koji su razmatrani izdvojili su se obezbjeđivanje posebnih sredstava u opštinskom budžetu za finansiranje smještaja žrtava u sigurnu kuću, kao i stavljanje stambene jedinice na raspolaganje ženama i djeci koji nakon izlaska iz sigurne kuće nemaju riješeno stambeno pitanje.

Predstavnica UN Women Mersiha Zulčić ukazala je na to da se problemi žena koje su napustile nasilno okruženje ne završavaju njihovim smještanjem u sigurnu kuću. Naprotiv, tada počinje period u kojem im je neophodna pomoć da obezbijede krov nad glavom i finansijsku nezavisnost.

„Sigurna kuća predstavlja važan prvi korak ka spasavanju žena i djece od nasilja, ali sama po sebi ne rješava sve probleme. Potrebno je razmišljati i o tome kako će žena nastaviti život kada napusti sigurnu kuću, gdje će stanovati i od čega će živjeti“, naglasila je Zulčićeva.

Ona je upozorila da nedostatak stambene i ekonomske sigurnosti mnoge žene primorava da se vrate nasilnicima, navodeći podatak da se, prema informacijama na koje se pozvala, oko 80 odsto žena u BiH vraća u nasilno okruženje jer nemaju drugo rješenje.

O važnosti kontinuirane pomoći govorila je i menadžer Sigurne kuće u Banjaluci Amela Bašić Tomić, podsjetivši da ova ustanova od 2007. godine pruža zaštitu ženama i djeci koji su preživjeli nasilje, među kojima su i korisnice iz Srpca.

Ona je istakla da bi lokalna zajednica, pored finansiranja smještaja u sigurnoj kući, mogla dodatno pomoći obezbjeđivanjem stana za privremeni boravak žena koje nakon izlaska iz ove ustanove nemaju riješeno stambeno pitanje.

„Ženama i djeci nije dovoljno obezbijediti samo sigurnost u trenutku kada prijave nasilje. Potrebno je pratiti njihove potrebe i pomagati im sve dok ne stvore uslove za normalan i samostalan život. To podrazumijeva lakši pristup zaposlenju, rješavanje stambenog pitanja, podršku prilikom upisa djece u vrtiće, ali i jednokratnu novčanu pomoć kada je neophodna“, rekla je Bašić Tomić.

Da zaštita od nasilja mora biti zasnovana na saradnji institucija i jasno definisanim mjerama potvrdila je i pomoćnik ministra porodice, omladine i sporta Republike Srpske Jelena Kurtinović. Ona je podsjetila da je krajem 2025. godine usvojena nova strategija za narednih sedam godina, uz akcioni plan koji predviđa aktivnosti na unapređenju sistema zaštite.

Kurtinovićeva je naglasila da je važno raditi i na ohrabrivanju žena da prijave nasilje, uz jasnu poruku da u tom procesu neće biti prepuštene same sebi.

„Želimo da žene znaju da nasilje nije nešto što moraju trpjeti i da za njega nikada ne smiju tražiti opravdanje. Svaka žrtva ima pravo da zatraži pomoć, a nadležne institucije su tu da joj pruže zaštitu i podršku“, poručila je Kurtinovićeva, ukazujući i na podatak da je svaka druga žena u BiH doživjela neki oblik nasilja.

U diskusiji su učestvovali predstavnici Opštine Srbac, Centra za socijalni rad, Policijske stanice Srbac, Doma zdravlja, obrazovnih ustanova, ženskih udruženja i Fondacije „Udružene žene“ iz Banjaluke. Razmijenjena su iskustva iz rada sa žrtvama, a posebna pažnja posvećena je mogućnostima da se postojeće usluge učine dostupnijim i efikasnijim.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević istakao je da lokalna zajednica ima važnu ulogu u prepoznavanju i sprečavanju nasilja, te da ovakvi razgovori doprinose većoj svijesti o problemu i potrebi za zajedničkim djelovanjem.

On je ocijenio da je nasilje u porodici prisutno u svim sredinama i da je neophodno kontinuirano raditi na prevenciji, kako bi se ova društvena pojava što efikasnije suzbijala.

Tribina je realizovana u okviru Zajedničkog programa za ubrzavanje rodne ravnopravnosti, koji sprovode agencije Ujedinjenih nacija u BiH, uz finansijsku podršku Evropske unije i vlada Danske i Švedske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.