Foto: Promo
| "Poslednji Mohikanac" u novom izdanju "Najkule": Besmrtna avantura u srcu krvavog rata
BEOGRAD - Izdavačka kuća "Najkula" objavila je, u okviru svoje edicije "Vagabond", srpski prevod francuskog grafičkog romana "Poslednji Mohikanac", zasnovanog na čuvenom istoimenom romanu Džejmsa Fenimora Kupera, čiji prevod potpisuje Dejan Savić.
Strip su kreirali scenaristkinja Katmalu i crtač Kromvel, a njihova adaptacija predstavlja slobodno, ali istovremeno veoma pažljivo osmišljeno viđenje Kuperovog klasika.
- Do istine se stiže putevima sutona. "Poslednji Mohikanac", onako kako ga pripovijedaju Kromvel i Katmalu, potvrda je toga. Trčati, umrijeti, sa žarom života i nečujno, do posljednjeg daha, navodi izdavač.
Album "Poslednji Mohikanac" Kromvela i Katmalu oslanja se na svima poznatu priču, ali je prilagođava ritmu i mogućnostima grafičkog romana.
Zahvaljujući brojnim filmskim i televizijskim adaptacijama, Kuperov roman već decenijama ima široku publiku, a ova verzija donosi drugačiji pogled na epohu Sedmogodišnjeg rata.
Huroni, Mohikanci, Irokezi i Otave u priči postaju indirektne žrtve anglo-francuskog rivalstva i sukoba koji je nametnut prostoru Novog svijeta. Adaptacija je podijeljena u tri čina i više poglavlja posvećenih glavnim likovima. Kromvel je sažeto obradio ključne trenutke Kuperovog romana, dok su lutanja Džona Grinvuda, engleskog vojnika zaduženog da prenese poruku Manrovim kćerkama i generalu Vebu, jedna od centralnih linija priče.
Ograničen broj stranica zahtijevao je drugačiji ritam pripovijedanja i sažimanje originalne priče, ali raskošan crtež ostaje jedan od glavnih aduta ovog grafičkog romana.
Katmalu, odnosno Lusi Bro, rođena je 1975. godine. Odrastala je na selu, a u Bordo, rodni grad, vratila se 1993. godine kako bi studirala antičku istoriju. Tokom šestomjesečnog boravka u Atini, gdje je pisala master rad, razvila je snažan osjećaj za pisanje. Prve radove objavila je u časopisima za poeziju i kratke priče 1998. godine. Od 2001. godine radila je u Regionalnom centru za književnost Akvitanije, gdje je provela više od decenije posvećena književnosti i kulturnom obrazovanju.
Kasnije ju je Kromvel pozvao da sarađuje na časopisu "El Kojot", a potom su zajedno započeli rad na slobodnoj adaptaciji "Poslednjeg Mohikanca". Saradnju su nastavili i na drugim projektima, uključujući nove priče o Anite Bombi i pripremu adaptacije kratke priče Džeka Londona. Dejvid Diđe, poznatiji kao Kromvel, jedna je od upečatljivih ličnosti francuskog stripa.
Sin oficira Francuske legije stranaca, Kromvel je najprije krenuo putem koji mu je odredio otac. Nakon službe u padobranskim jedinicama, upisao je školu Gobelen, gdje se okrenuo umjetnosti i animaciji. Njegov dalji rad doveo ga je do saradnje sa Rifom Rebsom, sa kojim je pokrenuo Atelje Azilum i ostavio značajan trag u novoj generaciji francuskog stripa.
Kromvel je prepoznatljiv po spoju evokativnog i inovativnog crteža sa često provokativnim i subverzivnim temama. Među njegovim poznatijim djelima su "Le Bal de la Sueur", "Minettos Desperados" i "Anita Bomba".
Srpsko izdanje "Poslednjeg Mohikanca" ima 120 stranica, objavljeno je u boji, formata 240 x 320 milimetara, sa tvrdim povezom.
Radnja je smještena u 1757. godinu, u vrijeme kada se Francuzi i Englezi bore za kontrolu nad teritorijama američkih starosjedilaca.
U središtu sukoba mladi engleski oficir dobija zadatak da isprati kćerke pukovnika Manroa do njihovog oca. Na putu ka tvrđavi Vilijam Henri, dvije sestre i njihova pratnja upadaju u zasjedu, a živote im spasavaju trojica muškaraca – Oko sokolovo bijeli lovac kojeg su odgojili starosjedioci, i njegova dva prijatelja Mohikanca, poglavica Čingačguk i njegov sin Unkas.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike