"Imperativ" predstavlja "Lusi": Roman Bojana Savića Ostojića pred banjalučkom publikom

BANjALUKA – U organizaciji Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti Imperativ u vijećnici Banskog dvora 19. septembra biće održana promocija romana "Lusi" književnika Bojana Savića Ostojića, a razgovor sa autorom vodiće banjalučka književnica i dramaturg Vida Davidović.

U romanu "Lusi" Bojan Savić Ostojić oživljava Beograd s početka dvijehiljaditih, iscrtavajući mapu svojih kretanja kroz velegradske ulice, ali i kroz uspomene na godine ljubavnih peripetija, odrastanja i sazrijevanja.

Glavni junak i narator prisjeća se nekadašnjeg prijateljstva sa djevojkom koja je dobila epitet nečeg neuhvatljivog, pokušavajući da rasvijetli enigmu njenog nestanka.

Beograd kao scenografija jedne ljubavne priče

Čim otvorimo prvu stranicu, stupamo u Zoranov i Lusin emocionalni univerzum, u kojem studentski domovi i kafići, lokali i parkovi iskrsavaju poput scenografije nesvakidašnje ljubavne priče.

Iz tog svijeta pulsira rok muzika, dok su drugi likovi tek statisti uz čiju pomoć autor oblikuje jedinstvene situacije u kojima se smjenjuju svakodnevica i nostalgija.

Književnica Vladislava Gordić Petković ocijenila je da je "Lusi" jednim dijelom snoviđenje o ženi, a drugim o odrastanju.

Bojan Savić Ostojić gradi svijet u kojem se i hoda i trči, eksperimentiše prečicama koje vode preko Novog groblja i su­životom u studentskim sobama pod zvučnom zavjesom "Pink Flojda". "Lusi" je donekle snoviđenje o uzbudljivoj i nesavladivoj ženi, a donekle anamneza odrastanja u velikom gradu početkom milenijuma. "Lusi" nije roman o seksu, već o "dvosmislenoj atmosferi koja vlada na pet santimetara od njenog tijela" - navela je Gordić Petković.

Tu je i tumačenje književnice Tanje Stupar Trifunović, koja ističe da je "Lusi" knjiga koja čitaoca vraća u mladost i sve ono što ona nosi.

"Lusi" je knjiga koja će nas odvesti u mladost i u sve ono što mladost nosi: opijajući zanos beskrajnih mogućnosti, ispreplitanje ljubavi i prijateljstva, izvorni, pulsirajući svijet bez jasnih granica između nas i drugih, svijet pun mašte i neizrecivog - ukratko svijet čuda koji će, a saznaćemo i kako, postati jedan suženiji i ukalupljeniji svijet - navela je Stupar Trifunović.

Prema njenim riječima, roman se može posmatrati i kao priča o načinima na koje učimo da volimo, ali i kako učimo o sopstvenim i tuđim granicama.

"Lusi" kao himna susretima

Sam autor je u jednom od intervjua roman opisao kao svojevrsnu himnu stvarnim susretima i igri upoznavanja. "Lusi" je himna susretima. Ko ne umije da sretne, da se prepusti toj nepredvidljivoj igri, ko ne umije da se unaprijed raduje njegovoj slučajnosti, nikoga, ali ni sebe, neće istinski upoznati.

Kako je naveo, danas je susret često rezultat unaprijed dogovorenog kontakta, dok je u vrijeme u kojem se priča romana odvijao susret nastajao iz direktnog kontakta i kretanja i predstavljao proces. Ako nečega otad manje ima, to je otkrivanje samog sebe putem susreta. Odnos Lusi i Zorana neprekidno izigrava standardizovane kodove. Ambivalentan je, varljiv, pun inaćenja, ali istovremeno čvrst i neupitan. To nije odnos gdje se prećutno uspostavlja muški autoritet i ženska potčinjenost: to je savršeno ravnopravan odnos dviju individua - rekao je Savić Ostojić.

On ističe i rečenicu glavnog junaka koja, kako navodi, možda najbolje opisuje njegov odnos sa Lusi:

"Teško bi bilo reći da sam Lusi tada volio: podrazumijevao sam je." Upravo tu mješavinu slobode i povjerenja narator, kako dodaje autor, izgleda ne može da prežali.

Pisac i prevodilac

Bojan Savić Ostojić rođen je 1983. godine. Pisac je i prevodilac, a osim nekoliko knjiga pjesama i fragmenata, objavio je prozna djela "Punkt" (2017), "Nema oaze" (2019), "Ništa nije ničije" (2020), "Varvarin u Evropi" (2022) i "Vrijeme vode" (2023).

Prevodi sa francuskog jezika, a među autorima koje je prevodio su Emanuel Bov, Agota Kristof, Semjuel Beket, Luj-Ferdinand Selin, Ani Erno i Eduar Leve.

Njegova djela prevođena su na njemački jezik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.