Međunarodni sajam knjige "Banja Luka 2026" po 31. put otvara vrata čitaocima: Kulturni prostor jači od granica

BANjALUKA - Međunarodni sajam knjige "Banja Luka 2026", u organizaciji "Glasa Srpske", biće svečano otvoren sutra u Dvorani "Borik", a književnu besjedu na otvaranju održaće predsjednik Matice srpske dr Dragan Stanić, koji će govoriti o 200 godina ove najstarije srpske književne, kulturne i naučne institucije.

Ovogodišnji, 31. Međunarodni sajam knjige okupiće izdavače, pisce, književnike i ljubitelje pisane riječi, a program će do 27. septembra donijeti brojne promocije, predstavljanja izdavačkih kuća i institucija, književne razgovore i dodjelu sajamskih nagrada.

Povezivanje srpskog kulturnog prostora kroz zajedničku kulturu

Stanić je uoči otvaranja za "Glas Srpske" istakao da je Matica srpska od svog osnivanja u Pešti, prije dva vijeka, imala jasan program jačanja kulturnih veza na svim prostorima na kojima žive Srbi.

- Matica srpska je od samog svog početka, prilikom osnivanja u Pešti prije 200 godina, imala jasan, slobodno možemo reći, integralistički program jačanja kulturnih veza na svim prostorima na kojima Srbi žive i tako je ostalo i danas - rekao je Stanić.

Poznati književnik i akademik podsjetio je da je Matica srpska nastala izvan tadašnje teritorije Srbije, ali da je njena ključna ideja od početka bila povezivanje srpskog kulturnog prostora u cjelinu koja prevazilazi političke i geografske granice.

- Srpski narod je 1826. godine bio podijeljen u dva velika carstva, a mnogi regioni imali su neke svoje specifičnosti. Trebalo je to svakako, prije svega kulturno, ali i na drugi način, objediniti. Jedan od osnovnih uslova bio je prije svega da narodni jezik prepozna funkciju povezivanja, što je učinjeno Vukovom reformom - naveo je Stanić.

On je dodao da i danas srpski narod živi u različitim državama, ali da kulturne veze mogu predstavljati prostor za njegovo povezivanje. Mislim da smo danas opet u situaciji da živimo kao narod u različitim državama, ali mi moramo naučiti da živimo u zajedničkoj kulturi, da naglasim, jednoj jedinstvenoj kulturi, sa svim svojim regionalnim specifičnostima, ali da imamo onaj poredak vrijednosti koji nam srpska kultura obezbjeđuje. I da te vrijednosti njegujemo u sebi i da ih njegujemo u sveukupnoj komunikaciji između svih dijelova našeg naroda - rekao je Stanić.

Prema njegovim riječima, ta ideja danas se njeguje i kroz saradnju Republike Srpske i Srbije

-To i ja lično, a pogotovo Matica srpska, sa ogromnim povjerenjem i punom saglasnošću, njegujemo kroz ideju sveukupne saradnje koja je uspostavljena između Republike Srpske i Srbije prije svega - rekao je Stanić.

Veliki jubileji: 150 godina od rođenja Bore Stankovića i Milana Rakića

Ovogodišnji sajam posebno je značajan i zbog dva velika književna jubileja - 150 godina od rođenja Bore Stankovića i Milana Rakića. Stanić je ocijenio da je to prilika da se kulturna saradnja posmatra šire od veza Republike Srpske i Srbije i da se dodatno osnaži komunikacija ukupnog srpskog kulturnog prostora.

- Sajam knjiga u Banjaluci prilika je da utvrdimo upravo to zajedništvo koje postoji, da vidimo koje su knjige izišle u kojim dijelovima srpskog kulturnog prostora i da svi možemo da biramo ono što ćemo čitati - rekao je Stanić.

On je upozorio i na izazove sa kojima se suočava kultura čitanja, posebno kod novih generacija

-To sve treba raditi u ovim okolnostima u kojima je kultura knjige elementarno ugrožena, budući da neke nove generacije više nemaju razvijenu dobru osobinu čitanja knjiga, nego nastoje da svoj svijet svedu na mnogo kraće verbalne formule od onih koje nudi knjiga - istakao je Stanić.

Prema njegovim riječima, očuvanje jezika i kulture ostaje jedan od najvažnijih načina povezivanja naroda

- Dok su nam jezik i kultura živi, za nas granice ne postoje. Bez obzira na to kako nam stranci nameću da mislimo o sebi, mi sa ponosom, misleći na nas koji imamo svijest o važnosti kulture u životnom hodu našeg naroda, gledamo na ono što je učinjeno u Republici Srpskoj - rekao je Stanić.

Bogat prateći program i promocije knjiga po danima

Nakon svečanog otvaranja, program se nastavlja predstavljanjem knjiga i izdavačke djelatnosti brojnih institucija iz Republike Srpske i Srbije.

U srijedu, 23. septembra, biće predstavljena izdavačka djelatnost Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, a potom i knjige "Virtuelna lomača" Đorđa Vukovića i Aleksandra Vranješa i "Vodoplet" Jovanke Beljanski. Istog dana biće predstavljena i izdanja Instituta za srpsku kulturu iz Leposavića, kao i nove publikacije Arhiva Vojvodine. Posebnu pažnju privlače knjige "Rađanje anglo-američke geopolitike" Željka M. Budimira i "Geopolitika malih država i strategija odvraćanja" Milana Miljkovića, Vanje Glišin i Ljubiše Despotovića.

Četvrtak, 24. septembar, donosi dodjelu književnih nagrada "Zlatna sova" i "Sovica", dok će biti predstavljena i knjiga "Svjetla iznad Arhangelska" Zorana Jelića. Petak je posvećen brojnim domaćim autorima i izdavačima, a u okviru programa biće obilježeno i 150 godina od rođenja Bore Stankovića, kao i 150 godina od rođenja Milana Rakića. Istog dana biće održan i razgovor o romanima Ljiljane Šarac u organizaciji izdavačke kuće "Laguna", a moderator razgovora biće novinar "Glasa Srpske" Branislav Predojević.

Subota, 26. septembar, donosi predstavljanja niza novih knjiga, među kojima su "Preobražaj" Dalibora Mirosava, "Kad grobovi progovore" Vanje Kesić, "Duhovi prošlosti" Željka Nestorovića, "Jagat" Aleksandre Mišić, "Istorija nesporazuma" Milana Rakulja i "Usta puna soli" Tanje Radaković.

Završnog dana, u nedjelju, 27. septembra, biće predstavljene knjige "Bajke za majke" i "Bajka o kralju Dobrici" Edine Heldić Smailagić, zbirka poezije "Ludost i ljubav" Dejana Kolovića, kao i "Mali dnevnik slobode" Aleksandre Marilović Kaloper. Program će biti zatvoren predstavljanjem zbornika "Podgrmečki pisci s Ćopićem u srcu" Jovana Šekerovića.

Dodjela prestižnih sajamskih nagrada u pet kategorija

Na sajmu će učestvovati više od 100 izlagača, među kojima su najveće izdavačke kuće iz regiona poput Lagune, Vulkana, Službenog glasnika, Prometeja, Pčelice i brojnih drugih. Tokom šest sajamskih dana Dvorana "Borik" biće mjesto susreta pisaca, izdavača, čitalaca i ljubitelja knjige, uz program koji povezuje savremenu književnost, istoriju, kulturu i duhovnost srpskog kulturnog prostora.

U petak, 25. septembra, u 13 časova biće dodijeljene nagrade 31. Međunarodnog sajma knjige "Banja Luka 2026".

Najuspješniji izdavački i književni poduhvati biće nagrađeni u pet kategorija: "Moštanica" - za izdavački poduhvat, "Liplje" - za savremenu književnost, "Gomionica" - za knjigu za djecu, "Stuplje" - za njegovanje tradicije i duhovnosti i "Krupa" - za najbolju promociju na sajmu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.