Zašto je potrošnja antidepresiva u porastu
Najnoviji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su građani BiH u 2022. godini utrošili 9.591.631 KM na antidepresive. Ovaj iznos predstavlja porast u odnosu na prethodnih pet godina; na primjer, 2017. godine iznos potrošnje na antidepresive bio je 8.677.413 KM. U 2022. godini, najveći financijski udio u kategoriji antidepresiva zauzeli su escitalopram, sertralin i paroksetin koji se primarno koriste za tretman velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja.
Ovaj trend ukazuje na sve veću zabrinutost za mentalno zdravlje u našoj zemlji. Opravdano se postavlja pitanje: da li je ovo odraz sve većeg stresa i izazova sa kojima se suočavamo u modernom dobu?
Najčešće korišteni antidepresivi su escitalopram, sertralin i paroksetin, koji se primjenjuju u liječenju depresivnih poremećaja i generalizovanog anksioznog poremećaja. Posebno je značajna potrošnja benzodiazepina, koji se koriste za tretman anksioznosti u različitim psihičkim poremećajima, te hipnotika i sedativa, uglavnom za liječenje nesanice.
Ova statistika otvara brojna pitanja.
Da li je došlo do povećanja stvarne potrebe za ovim lijekovima, ili je možda riječ o lakšem pristupu i većoj dostupnosti? Kako socijalni i ekonomski faktori utiču na mentalno zdravlje građana? I najvažnije, šta se može učiniti da se poboljša mentalno zdravlje i smanji potreba za medicinskim intervencijama?
Uvažavajući sve ovdje navedeno, značajno je istražiti kako se društvene promjene odražavaju na mentalno zdravlje. Digitalna era, ekonomska nestabilnost, socijalna izolacija, i porast stresa na radnom mjestu su neki od faktora koji doprinose mentalnim oboljenjima. Važno je napomenuti da postoje brojni pristupi i terapije koji mogu pomoći u liječenju mentalnih oboljenja, uključujući farmakoterapiju, psihoterapiju, promjene u načinu života, te podršku zajednice.
Nadalje, uloga obrazovanja i svijesti o mentalnom zdravlju ne može se zanemariti. Promovisanje mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih oboljenja kroz obrazovne kampanje mogu imati značajan uticaj na smanjenje stigme i poticanje ljudi da potraže pomoć.
U svjetlu ovih informacija, postaje jasno da je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje medicinske, psihosocijalne i obrazovne aspekte za rješavanje ovog rastućeg problema.
Zajedničkim naporima, možemo raditi na stvaranju zdravijeg društva gdje mentalno zdravlje postaje prioritet.
Autor je specijalista psihijatrije
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
