Porodicu dobilo šest mališana

Iako je jedno od osnovnih prava svakog djeteta da živi u porodici, u Srpskoj se godišnje završi mali broj postupaka usvojenja mališana. Tako je 2018. porodicu dobilo 12 djece, a godinu ranije svega troje. 

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani su na području Srpske usvojene tri djevojčice starosti do pet godina, dok su dvije curice i jedan dječak nepotpuno usvojeni. U godišnjem saopštenju Zavoda navodi se da su pod starateljstvom na kraju prošle godine u Srpskoj bila 423 maloljetnika, s tim da su najbrojniji mladi od 15 do 18 godina kojih je ukupno bilo 173, dok je najmanje djece do dvije godine, njih 21.

Smještaj u hraniteljskim porodicama, prema podacima Zavoda, imalo je 216 maloljetnika, dok je briga o drugoj djeci prepuštena ili srodnicima ili  Dječijem domu “Rada Vranješević” u Banjaluci.  

Rukovodilac Odjeljenja za porodičnu zaštitu u Centru za socijalni rad u Bijeljini Cvijanka Rakić kaže da je na području tog centra 47 djece bez adekvatnog roditeljskog staranja, ali da nijedno nije “pogodno” za usvojenje.

- Mahom su to starija djeca koja su smještena u hraniteljske ili srodničke porodice. To su maloljetnici kojima su roditelji stradali ili umrli, a ima ih onih koji imaju roditelje ali koji se iz opravdanih razloga ne mogu starati o njima, i ta djeca formalno-pravno ne ispunjavaju uslove za usvojenje - rekla je Rakićeva i dodala da su od početka godine zaprimili sedam zahtjeva za usvojenje od bračnih parova širom Srpske.

Rakićeva pojašnjava da se na usvojenje najčešće upućuju mališani čije se biološke majke odmah po rođenju djeteta izjasne da se ne žele starati o njemu.

- Ta djeca, kako nalažu procedure, prvo se smještaju u hraniteljsku porodicu gdje ostaju oko godinu i to je period koji se ostavlja biološkoj majci za preispitivanja. Ukoliko žena i nakon što je više puta saslušamo i ponudimo pomoć ostane pri prvobitnoj odluci, kreće se sa procedurom usvajanja. To su najčešće djeca bez utvrđenog očinstva -  navela je Rakićeva.

Prema njenim riječima, procedure za usvojenje djece nisu suviše komplikovane, naglašavajući da zakonske procedure nisu “krivac” malog broja procesa usvojenja.

- Broj potencijalnih usvojitelja je daleko veći od broja mališana koji su “podobni” za usvojenje. Veliki problem je i što većina parova želi isključivo bebu ili malo dijete do dvije-tri godine. Nema zainteresovanih ni za djecu sa posebnim potrebama, kao ni za one koji imaju problema u ponašanju - dodala je Rakićeva.

Ni na području Centra za socijalni rad Trebinje nema mališana koji su “podobni”  za usvojenje.

- Trenutno imamo sedam maloljetnika bez roditeljskog staranja i to su uglavnom starija djeca. Iako smo imali zahtjeve parova, posljednjih godina uopšte nismo imali usvojenja jer nije bilo mališana koji zakonski ispunjavaju uslove za to - rekli su trebinjskom Centru za socijalni rad.

Ombudsman za djecu

Obudsman za djecu RS u izvještaju o radu za 2019. godinu, koji je na dnevnom redu Narodne skupštine RS koja je počela juče, ukazao je na probleme u praksi koje se tiču usvojenja mališana u Srpskoj. U tom dokumentu se navodi da je Omudsman za djecu još 2014. godine uputio preporuku Ministarstvu pravde RS da pokrene postupak izmjene i dopune Porodičnog zakona kako bi se spriječile situacije koje dovode do povrede prava i interesa djece, ali da izmjene još nisu pokrenute.

- Neke od manjkavosti na koje smo ukazali su niska gornja dobna granica djeteta za potpuno usvojenje, nemogućnost usvojenja od strane osoba koja žive sami ili su vanbračni partneri, te nepostojanje jedinstvene baze podataka o licima, potencijalnim usvojiocima, ali ni o djeci - navodi se u izvještaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.