Mostovi kao umjetnička djela

Priredila: Tanja Šikanjić
Mostovi kao umjetnička djela

Mnogi mostovi su oličenje urbanizma, često napravljeni s osnovnim konstrukcijama i na najjednostavnije načine. Međutim, postoje i najneobičnije strukture ovih jednostavnih objekata, koji se ponekad mogu nazvati i pravim umjetničkim djelima.

Među takvima je most Langkavi Skaj u Maleziji. Arhitekt Majur Kanaija je na most Langkavi Skaj dodao specijalne rekvizite u vidu 125 metara dugog vijugavog kabla na vrhu planine Gunung Mat Cincang na malezijskom ostrvu Palau Langkavi.

Posjetioci su oduševljeni ovim mostom, jer ovakav most omogućava intimni doživljaj šumskog sklopa, kao i povezanost biljnog i životinjskog svijeta.

Prirodno čudo se nalazi u Indiji. Umjesto cigle, betona ili drvenih dasaka selo Ćerapuvi u pokrajini Megalaja - poznato kao jedan od najvlažnijih područja u svijetu - gradi mostove od korijena stabala.

Lokalno pleme se davno naučilo kako ukrotiti korijenje fikusa koje raste u tim područjima. Ovakvi mostovi su više od 30 metara dugi, a mogu izdržati težinu od 50 ljudi.

Većina mostova služi za prelazak preko vode, ali most Fort de Ruver u blizini holandskog sela Halsteren, pak, tone, te njegovi zidovi funkcionišu poput brane.

Kada je u pitanju Roling bridž u Londonu gotovo je nemoguće govoriti o mostu. Dvanaest metara dug Roling bridž se 'kotrlja' na jednu stranu da bi pustio brodove kroz Veliki kanal. Sačinjen je od osam čeličnih šipki i drvenih zglobova koji omogućavaju ovakvo kretanje mosta, tvoreći osmougaoni oblik. Ovakve 'akrobacije' most izvodi samo petkom u podne, izazivajući divljenje posjetilaca.

Inženjer mašinstva Ahils Vortsels ima posebnu naklonost prema kamenim mostovima. Smatra da se niti jedan urbanistički most ne može porediti s tradicionalnim kamenim lučkim mostom.

Ovakvi mostovi često odolijevaju vremenu, prevazilazeći sve fizičke prepreke. Pravi primjer takvog mosta jeste Šaharah most u Jemenu.

Atlantska cesta u Norveškoj, odnosno Atlanterhavsveien, je sasvim sigurno jedna od najfacinantnijih cesta – upravo zbog sedam neobičnih mostova koji su je učinili svjetskom atrakcijom.

Ona se uzdiže iznad zvjerskih talasa Norveškog mora koji se često razbijaju o nju za vrijeme oluje, a samo za vrijeme gradnje preživjela je čak 12 strašnih uragana. Ovaj segment, poznat i kao Cesta 64, sastoji se od nekoliko nasipa, sedam mostova i četiri stajališta - koja služe za odmor i za uživanje u nevjerovatnim prizorima koji se pružaju ispred.

Cesta je prvenstveno izgrađena kako bi povezala opštine Eide i Averoj, a duž ceste napravljena su i posebna mjesta za ribolov, kao i jedan most posebno dizajniran za ovu namjenu na koja turisti i lokalni stanovnici često dolaze kako bi ulovili svježeg bakalara.

U 20. vijeku, ruta je izvorno bila zamišljena kao željeznica, no planovi nisu uspjeli. Planiranje ceste je počelo 1970. ali sama izgradnja nije počela sve do 1983. godine. Nakon što su pogođeni uraganom, jednim za drugim, 12 puta, neobični mostovi Atlantske ceste su konačno otvoreni 7. jula 1989. godine.

Tajlandski arhitekta je objavio fotografije mosta od bambusa koji je izgrađen uz pomoć 500 lokalnih stanovnika. Most je sagrađen 2013. godine kao privremeno rješenje pošto je ogromno nevrijeme u julu te godine srušilo drveni most kod Sangkhlaburia. Drveni most je ipak ostao turistička atrakcija i povezivao je dva mjesta na Tajlandu.

Privremeni most uzoran je simbol ljudske solidarnosti koji je sagrađen od pristupačnih ekoloških materijala.

Eko-most

Tim kreativnih dizajnera iz arhitektonske firme Taranta stvorio je koncept eko-mosta. Ovaj most bi trebalo da bude izgrađen u planinskom području Čongkinga u Kini. Oblik mosta podsjeća na zmaja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana