Da li je ovo lice jedne od najvažnijih žena u hrišćanstvu? VIDEO

Agencije
Da li je ovo lice jedne od najvažnijih žena u hrišćanstvu? VIDEO

U srednjovekovnom gradiću na jugu Francuske, u kripti ispod lokalne bazilike kriju se neki od najpoznatijih posmrtnih ljudskih ostataka na svijetu - lobanja i kosti koje su navodno pripadale Isusovoj pratiteljki Mariji Magdaleni.

Tim naučnika i umjetnika iskoristio je upravo te ostatke da utvrdi kako bi sahranjena žena izgledala da je živa.


Rekonstrukcija lica zasnovana je na računarskom modelovanju lobanje i prikazuje ženu sa šiljatim nosom, visokim jagodicama i okruglim licem. Za one koji vjeruju da su to kosti Marije Magdalene, ovo je lice jedne od najzanimljivijih žena katoličke crkve.

"Nismo sigurni da je u pitanju zaista lobanja Marije Magdalene, ali bilo je vrlo važno izvući je iz anonimnosti", izjavio je za "Nešenal Džiografik" Filip Šarlije, biološki antropolog sa Univerziteta Versaj.

Šarlije je obavio rekonstrukciju lica sa Filipeom Frošom, vizualnim forenzičarom.

Marija Magdalena je stotinama godina jedna od najkontroverznijih figura u okviru katoličke crkve. Počevši od petog vijeka, prikazivana je kao prostitutka, a popularne nedokazane teorije takođe su je prikazivale kao Isusovu ženu.

U intervjuu za "Nešenal Džiografik" iz 2004. godine, profesorka Karen King sa Harvarda izjavila je da jedini konkretni dokaz Magdalenine uloge upućuje na nju kao na Isusovu sljedbenicu. Kingova je u to vrijeme tvrdila da je Magdalena možda odigrala ključnu ulogu u razvoju ranih osnova hrišćanstva.

Glasine da se njeni ostaci nalaze na jugu Francuske postale su popularne 1279. godine, piše Rebeka Lea Mekarti u knjizi "Porijeklo magdalenskih perionica". Mekarti piše da su Magdalenini ostaci od tada "pronađeni" u najmanje pet drugih područja.

Uprkos nepouzdanim dokazima u vezi sa time šta se dogodilo Mariji Magdaleni, Froš i Šarlije su svakako željeli da otkriju kako je izgledalo lice žene iz Svetog Maksimina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana