ADX Florens najsigurniji zatvor na svijetu

 Popularno nazvan  Alkatraz Roki planina, to je mjesto gdje većina zatvorenika svoj život završava iza rešetaka. U njemu su smješteni najopasniji zatvorenici u Americi i vjeruje se da je to najsigurniji zatvor na svijetu. Napravljen je nakon što su bila ubijena dva stražara u drugom visokobezbjednom zatvoru Merion, u državi Ilinois. ADX je oduvijek bio obavijen velom tajne. U posljednjih desetak godina nijedan medij, osim kratke posjete nekoliko medija 2007. godine, nije imao pristup zatvoru. Od svih američkih zatvora, u njemu zatvorenike najviše kontrolišu i prate. Zatvorenici svoje dane provode u samicama, površine tri sa dva metra, sa debelim betonskim zidovima i duplim setovima metalnih vrata. U ćeliji postoji jedan prozor metar visine i samo osam centimetara širine kroz koji zatvorenici mogu vidjeti komad neba i ništa više. Tu je i kombinacija lavaboa i šolje i automatizovani tuš dok zatvorenici spavaju na krevetima od betona. Sama površina zatvora, smještenog u opštini Florens, proteže se na 35 hektara i oivičena je visokom bodljikavom žicom. Svako kretanje se detektuje uz pomoć lasera, u zemlji su postavljene platforme koje odbacuju čovjeka u visinu kada stane na njih, a tu su i specijalni psi za napade na čovjeka. Niko nikada nije pobjegao iz ovog zatvora.

- Za razliku od ostalih zatvora, ovdje nema buke, nema gužve i zatvorenici ne hodaju hodnicima. Ovdje 23 časa provodite u sobi sa isječkom od prozora i uopšte ne vidite planine Rokis. Ovaj zatvor nije napravljen za rehabilitaciju zatvorenika - kaže bivši upravnik ADX-a Robert Hud. Zatvor, koji pripada tipu supermaks zatvora sa maksimalnom sigurnošću,  napravljen je za smještaj ljudi koji služe nekoliko doživotnih kazni i da spriječi ubistva drugih zatvorenika ili stražara. Hud je pokušao da razvije veze sa što više zatvorenika. Opisao je Salvatorea Gravana, bosa mafijaške porodice Gambino, "kao prilično druželjubivog čovjeka, vjerovali ili ne". Sa Unabomberom se povezao jer su dijelili zajedničko interesovanje u trčanju maratona - da bi podstakao dobro ponašanje u zamjenu za bilo šta što im može olakšati izdržavanje kazne. Ipak, on nije mogao promijeniti pravila njihovog držanja u zatvoru. Hud je inače opisao ADX kao "ispoliranu i očišćenu verzija pakla". Na crno bijelim televizorima prikazuju se obrazovni program i religijske službe. Svaki zatvorenik dobija kopiju magazina "USA Today" sa pojedinim isječenim člancima. Njima je dozvoljeno da igraju bingo, ali sa samim sobom. Pobjednik dobija čokoladu ili pravo da se njihova slika pošalje porodici. Oni koji se ponašaju dobro mogu dobiti dodatne privilegije, dok najbolji mogu dobiti pet časova telefonskog razgovora mjesečno. Kapacitet zatvora je 500 zatvorenika smještenih u osam jedinica. U H jedinici je smješten veliki broj islamskih terorista, kao što je konspirator napada na Svjetski trgovinski centar u Njujorku Zakarija Musaoui, kao i Ramzi Jusef, koji je osmislio same napade. U D jedinici se nalaze američki teroristi kao što je Ted Kazinski, profesor matematike koji  je godinama slao ljudima pisma bombe i Erik Rodolf koji je postavio bombu na Olimpijskim igrama u Atlanti. U ADX-u se nalazi Majkl Svango, doktor koji je otrovao 60 svojih pacijenata, kao i bivši mafijaški bos Vinsent Baskijano.

Mnogi koji stignu na odsluženje kazne budu na početku normalni, ali vremenom prosto "odlijepe". Džek Pauers je sin vijetnamskog veterana koji ga je redovno tukao. Pauers je pobjegao od kuće sa 14 godina i nekoliko godina kasnije našao se u zatvoru zbog provale. Pušten je 1982. godine i u 21. godini se oženio i osnovao malu građevinsku kompaniju. Ali nakon deset godina biznis je propao i tada je počeo da pljačka banke - opljačkao ih je najmanje 30. Nikada nije prijetio službenicima oružjem i misli da ga je policiji otkucala njegova, sada bivša, žena. Kada je došao u ADX bio je sasvim normalan, ali je vremenom izgubio pamet. Odsjekao je sebi dijelove uva, odgrizao prst, presjekao Ahilovu tetivu, progutao četkicu za zube i pokušao da otvori stomak i izvadi svoja crijeva. I pored svega toga, psihijatar je napisao "da nema potrebe za psihijatrijskim tretmanom ili davanjem lijekova".

Doktor Kreg Hejni, profesor psihologije sa Univerziteta Kalifornija, svjedočio je pred američkim Kongresom u uslovima u zatvorima rekavši da praznina koja vlada u samicama dovodi neke zatvorenika do stanja kada oni više nisu sigurni da li uopšte postoje.

- A oni koji znaju da postoje nisu više sigurni ko su - rekao je tada Hejni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.