Tužilaštvo BiH preuzelo istrage protiv 41 osobe, niko nije odgovarao

Goran Maunaga
Tužilaštvo BiH preuzelo istrage protiv 41 osobe, niko nije odgovarao

Bijeljina - Tužilaštvo BiH je od Okružnog tužilaštva u Bijeljini zbog slučaja "Naser Orić" preuzelo četiri predmeta protiv 41 osobe, ali nije podignuta nijedna optužnica, niti se zna u kojoj su fazi ti predmeti.

Okružno tužilaštvo u Bijeljini obaviješteno je u maju 2009. godine da je Sud BiH 23. aprila te godine donio rješenje da slučaj protiv ratnog komandanta Armije RBiH u Srebrenici Nasera Orića preuzme Tužilaštvo BiH. Od tada se kompletan predmet protiv Orića i drugih nalazi u Tužilaštvu BiH. Istraga je bila privedena kraju i bilo je vrlo izvjesno podizanje optužnice, ali je Tužilaštvo BiH preduhitrilo bijeljinske tužioce izuzimanjem predmeta.

"Glas Srpske" saznaje da su među onima protiv kojih je Okružno tužilaštvo Bijeljina vodilo istragu na osnovu izvještaja Centra javne bezbjednosti Bijeljina iz 2006. godine, pripadnici 28. divizije Armije RBiH, kojom je Orić komandovao - Zulfo Tursunović, Nedžad Bektić, Mirsad Dudić, Smajo Mandžić, Ahmo Tihić i Hakija Meholjić.

- Među 41 osobom koja je obuhvaćena izvještajem tužilaštvu su i Emir Halilović, Safet Omerović, Huso Salihović, Ibro Jakubović, Fikret Šečić, Vekaz Husić, Veiz Bjelić, Kemal Mehmedović i Adem Kostjervac - kazao je sagovornik "Glasa Srpske" iz CJB Bijeljina.

Sekretar Okružnog tužilaštva u Bijeljini Danka Prodanović kaže da je istraga protiv Orića i drugih pokrenuta još 1993. godine.

- Istraga je pokrenuta zbog osnova sumnje da su počinili krivično djelo ratnog zločina nad srpskim civilnim stanovništvom u toku 1992. i 1993. godine na području Srebrenice i Bratunca, odnosno u Kravici i Zalazju - kaže Prodanovićeva.

U Tužilaštvu BiH su više puta istakli da ne mogu davati nikakav komentar u vezi s predmetom protiv Orića.

Orić je uhapšen 10. juna u Švajcarskoj na osnovu potjernice koju je za njim raspisala Srbija zbog zločina počinjenih u srebreničkom selu Zalazje. Iako je Srbija tražila izručenje, švajcarsko pravosuđe je prihvatilo zahtjev Tužilaštva BiH i izručilo ga BiH navodeći kao razloge to što su zločini počinjeni u BiH, čiji je Orić državljanin i što se protiv njega u toj zemlji vodi istraga. Orić je istog dana pušten na slobodu jer Tužilaštvo BiH nije zatražilo da mu bude određen pritvor, nego samo mjere zabrane. Tužilac Miroslav Janković rekao je na ročištu u Sudu BiH na kojem je odlučivano o mjerama zabrane da postoji osnovana sumnja da je Orić počinio ratni zločin nad srpskim civilnim stanovništvom 8. juna i 12. jula 1992. u srebreničkom selu Zalazje. Kazao je da Tužilaštvo ima brojne dokaze i da Haški tribunal, koji je prije nekoliko godina oslobodio Orića, nije tretirao njegovu komandnu odgovornost kada je riječ o Zalazju.

Haški tribunal

"Glas Srpske" je lani u februaru objavio dokument iz Haškog tribunala iz kojeg se vidi da je Hag odobrio vođenje istrage protiv Nasera Orića. Pretresno vijeće Haškog tribunala u sudijskom sastavu Karmel Agius, Kevin Parker i O-Gon Kvon tada je odbacilo prijedlog Orićeve odbrane da nakon oslobađajuće presude u Hagu naredi obustavljanje dalje istrage protiv Orića u BiH koja je tada vođena u Okružnom tužilaštvu u Bijeljini. U obrazloženju odluke Haškog tribunala od 7. aprila 2009. godine koju je potpisao sudija O-Gon Kvon piše da Oriću nije suđeno u državnom sudu za djela koja čine ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava za koja mu je Haški tribunal već sudio.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana