Krediti preskupi i poslije pada kamate

Željka Kokot 24.06.2016 15:51

Banjaluka - Banke u BiH nastavljaju praksu snižavanja kamatnih stopa na sve vrste kredita stanovništvu i privredi kako bi povećale tražnju za zajmovima, ali su one i dalje mnogo više nego u ostatku Evrope.

U Centralnoj banci BiH kažu da postoji veliki broj pokazatelja kada je riječ o kamatnim stopama u zavisnosti od valute, načina obračuna kamate i namjene kredita, ali da u posljednjih godinu generalno sve imaju trend pada.

- Nenamjenski krediti sa valutnom klauzulom su najzastupljeniji bankarski proizvod namijenjen sektoru stanovništva, a kamatna stopa blago je povećana sa 7,96 odsto, koliko je iznosila u martu prošle godine, na osam odsto u martu ove godine. Kamatna stopa na ovu vrstu kredita bez valutne klauzule iznosi 7,01 odsto - kažu u Centralnoj banci BiH.

Stambeni krediti stanovništvu sa valutnom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom su glavni instrument za finansiranje kupovine nekretnina, a kamatna stopa je u posljednjih godinu smanjena sa 5,96 na 5,53 odsto. Zajmovi privredi znatno su pojeftinili u posljednjih godinu, ali privrednici kažu da su, uprkos tome, kamatne stope previsoke da bi došlo do rasta kreditiranja koji bi podstakao i privredni oporavak.

- Krediti preduzećima u markama sa promjenjivom kamatnom stopom su vrlo zastupljeni, a firme se za iznose do 250.000 evra mogu zadužiti po cijeni od 6,06 odsto, za razliku od prošle godine kada je kamatna stopa iznosila 7,13 odsto. Kamatne stope na kredite u iznosima od 250.000 do milion evra su smanjene sa 5,39 na 4,59 odsto - kažu u Centralnoj banci BiH.

Sličan trend prisutan je i kada su u pitanju krediti u markama sa valutnom klauzulom jer firme manji kredit do 250.000 evra plaćaju po promjenljivoj kamatnoj stopi od 7,26 odsto, za razliku od prošlogodišnjih 7,54 odsto, dok su u slučaju većih iznosa kamate smanjene sa 6,21 na 5,80 odsto.

Predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista RS - SWOT Marko Đogo kaže da visinu kamatnih stopa u BiH diktira nekoliko faktora od kojih je najvažniji cijena zaduživanja banaka na svjetskom tržištu kapitala.

- Pad kamatnih stopa na kredite podstiču i konstantni rast depozita stanovništva i problemi banaka u pronalasku kvalitetnih klijenata koji raspolažu dobrim projektima - kaže Đogo i dodaje da privreda i stanovništvo nisu gladni za kreditima kao prije 2008. godine, kada su se zaduživali ne obazirući se na cijenu kapitala, pa sada važu rizik i kamatu prilikom zaduživanja.

Prilike u BiH i na svjetskom tržištu kapitala trenutno su takve da se može očekivati slična situacija i u naredne dvije ili tri godine.

- EU još nije izašla iz recesije pa se ekspanzivna monetarna politika može očekivati nakon određenog perioda, a treba uzeti u obzir činjenicu da banke imaju određeni limit ispod kojeg ne mogu spuštati kamatne stope jer bi to direktno uticalo na njihovu profitabilnost - smatra Đogo.