Šta će Putin sa svijetom, a šta će svijet sa njim?

AP ocijenjuje da su se Putinovi domaći neprijatelji većinom povukli u sijenku, a njegovi strani protivnici imaju svojih problema - od trapavog izlaska Britanije iz Evropske unije, do haosa u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.

Čak ni neregularnosti na izborima neće oštetiti Putinov oklop, dok su ga optužbe za miješanje u američke predsjedničke izbore u SAD 2016. godine i naručivanje napada na bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju načinile još popularnijim u Rusiji, navodi američka agencija i konstatuje da su odnosi između Rusije i Zapada na najnižem nivou još od raspada Sovjetskog saveza.

Uprkos donekle prijateljskom odnosu sa Trampom, Putinov novi mandat ne daje mu previše podstreka da traži savez sa Vašingtonom, pogotovo zbog intenziviranja istrage o mogućem ruskom miješanju američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Lideri koji su prijateljski nastrojeni prema Putinu ostvarili su dobre rezultate u Italiji i Nemačkoj, navodi AP i dodaje da će u zapadnim zemljama vjerovatno biti još hakerskih napada povezanih sa Rusijom, kao i propagande koja će za cilj imati da ometa izbore ili na neki drugi način diskredituje demokratiju.

S obzirom na to da Putinova popularnost raste svaki put kada zauzme čvrst stav prema Zapadu, od njega se može očekivati još "tvrdih" govora slijedeći put kada se pojavi pretnja po unutrašnju bezbjednost Rusije, kao i upotreba prava veta kada se u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pojavi prijetnja po interese Moskve.

Njegova izjava od prije nekoliko nedjelja, da je Rusija razvila novo nuklearno oružje koje može da izbjegne svaki sistem raketne odbrane jasno pokazuje da je Putin odlučan da uveća rusku moć zastrašivanja.

Rusija se neće, ocijenjuje američka agencija, uskoro povući iz Sirije, jer na nju gleda kao na geopolitičku i vojnu pobjedu nad nelegalnom intervencijom predvođenom Zapadom. AP procjenjuje da bi ohrabreni Putin mogao da pozicionira rusku vojsku kao mirovne snage i u drugim regionalnim sukobima, kao na primjer u Libiji, gdje Rusija ima naftne interese i gdje je katastrofalna invazija Zapada prije sedam godina tu zemlju ostavila u stanju bezakonja i preplavljenu ekstremistima.

Za Ruse, najveća Putinova pobjeda u posljednjih 18 godina je anektiranje Krima i slom ukrajinskih ambicija da se približi NATO-u i Evropskoj uniji. Putin je frustriran zbog sankcija koje su protiv Rusije uvele SAD i EU, ali ne izgleda voljan da učini ustupke koje bi te sankcije okončala. Ukrajina je podijeljena između zapaljive vlade u Kijevu i separatistickog regiona koji ima podršku Rusije u zamrznutom, ali i dalje smrtonosnom konfliktu koji služi Putinovim interesima, navodi AP.

Rusija je akcijom u Ukrajini uputila upozoravajući signal zemljama u svojoj orbiti da je okretanje Zapadu opasno, a bivše članice sovjetskog bloka se sve više okreću Moskvi - od Mađarske i Poljske, do Češke i Slovačke. Putnov novi mandat bi, u teoriji, mogao da mu omogući da krene u hrabre reforme koje su Rusiji odavno neophodne, kako bi se podigao životni standard stanovništva i smanjila zavisnost od izvoza nafte. On je, međutim, uvjerio birače da su drastične promjene opasne, a da zaštita zemlje od pretnji ima prednost nad poboljšanjima njihovih uslova života.

Stručnjaci predviđaju da bi Putin mogao da sprovede neke promjene, poput lakšeg dolaska do stana, ili borbe protiv korupcija na lokalnom nivou. Velike promjene, poput reforme penzionog sistema, ili smanjenje vojnog budžeta, manje su vjerovatne. Rusija je izdržala dvogodišnju recesiju, a inflacija i deficit su trenutno niski, međutim, lična primanja stagniraju, sistem zdravstvene zaštite se raspada a korupcija cvijeta.

Najveće pitanje za stanovnike Rusije je šta će se dogoditi kad Putinu istekne šestogodišnji mandat, smatra AP. Putin bi, prema ustavu, trebalo da ode 2024. godine, ali bi do tada mogao da izmjeni pravila i ukine postojeća ograničenja, ili da na to mjesto postavi nekog slabog naslijednika i nastavi da vlada iz sijenke.

AP, takođe, podsjeća da je 65-godišnji Putin, na konferenciji za štampu, upitan da li će se 2030. ponovo kandidovati, uzvratio: "Smiješno. Mislite li da ću ovde biti dok ne napunim 100 godina?"

Francuski mediji pak navode da je Putin izabran u atmosferi Hladnog rata, dok ga na domaćem planu očekuju ekonomski izazovi, opšta je ocijena francuskih medija u komentarima o predsjedničkim izborima u Rusiji.

Mediji u Parizu podsjetili su danas da Putin na međunarodnom planu treba da se suoči s nedavnom aferom trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji i da je njegova pobjeda na izborima u nedjelju "pod sijenkom" Hladnog rata. Takva atmosfera je svakako uticala i na "ujedinjenje Rusa i okupljanje oko Putina", dok je "opozicija koja nije dobila medijski prostor tokom kampanje postala beznačajna u očima većine Rusa", ocijenio je list Lezeko.

List Poen ocenio je sa svoje strane da Putin treba da se suoči s "pet izazova u zemlji - demografskom krizom, sistemom penzionisanja koji je na izdisaju, stranim investicijama koje kaskaju, privredom koja zavisi od goriva i slabom produktivnošću".

Iako je Putin u nekoliko navrata pominjao "porodičnu politiku", pitanje demografije je od suštinskog značaja pošto je Rusija sa sadašnjih 149,9 miliona stanovnika od 1991. poslije raspada Sovjetskog saveza izgubila oko pet miliona stanovnika. Poen je dodao da penzije iako male u Rusiji sve više opterećuju državni budžet, a jedan od razloga je i rani odlazak u penziju, 55 godina za žene i 60 za muškarce.

List Ekspres je prenio da se Rusija suočava sa nepovjerenjem stranih investitora, kako zbog komplikovane birokratije tako i zbog sankcija uvedenih Rusiji zbog situacije u Ukrajini. Analitičari smatraju da ekonomija nije dovoljno efikasna u Rusiji jer je nasljedila sovjetski sistem s privrednim rastom koji potiče pretežno iz naftnog bogatstva koje posjeduje zemlja dodajući da to nije dovoljno jer je i industrija godinama bez inovacija, naveo je Ekspres.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.