Jakovina: Hrvatska je sama kriva

Tanjug
Jakovina: Hrvatska je sama kriva

Odnos Hrvata i Srba svakako nije na najnižoj tački ako se gleda stotinak ili više godina u prošlost.

To smatra profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Tvrtko Jakovina.

On dodaje da je nesreća što političari sa jedne i druge strane više vide i govore o bolnim tačkama neslaganja nego o pozitivnim stvarima koje su povezivale dva naroda.

Hrvatski istoričar u intervjuu za "Večernje novosti" predviđa da će se o temama koje danas "toliko podižu temperaturu" na ovim prostorima razgovarati još najmanje narednih 30-ak godina, kaže da se protivi predlogu o formiranju međunarodne komisije za Jasenovac i smatra da je Hrvatska sama kriva što je austrijska krajnja desnica optužuje zbog stava prema antifašizmu i koketiranja sa ustaštvom.

Prema njegovim riječima, odnos Srba i Hrvata bio je u istoriji različit, ali kaže da ako imate istoriografije i politike koje neprestano naglašavaju najlošije segmente ili sukobe, naravno da gradite i takvu budućnost.

"Onda je cilj da se ti odnosi ne popravljaju. Ako bismo imali politike koje će naznačavati pozitivne elemente, a njih i te kako ima, svima bi nam bilo bolje", rekao je Jakovina.

On, međutim, ocijenjuje da takva želja ne postoji ni kod političkih elita, a velikim dijelom ni kod običnih građana.

"Puno je jednostavnije svakoj nacionalističkoj vlasti da vlada ako samo naglašava negativno, kritikuje druge, vječno priziva nepravde. Ljudi ne žele složene priče, već jednostavne formule, po kojima smo mi uvijek žrtve, a drugi uvijek agresori, i to postaje sjajna priča", rekao je Jakovina.

Napominje i da je protiv zajedničkog predloga hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora, Ivana Zvonimira Čička da se formira međunarodna komisija za Jasenovac.

"Nema komisijskog određivanja prošlosti. Rekao bih da je prijedlog Grabar Kitarović i Ivana Zvonimira Čička onoliko ozbiljan koliko su bile pozitivne reakcije na njega. Na taj način se ne usaglašava istorija", poručio je on.

Kako je dodao, da bi se došlo do istine o Jasenovcu potrebno je naučnim metodama prići najbliže, te navodi da smatra da su dvije zemlje otprilike i došle do toga.

"Više ne govorimo o 700.000 žrtava, jer je taj podatak isti kao onaj o 130 žrtava. Što se tiče ljudi koji su to istraživali ozbiljno nemate takvu nakaradnu situaciju, već uravnoteženu, ali stravičnu brojku. Tako se to radi, ne komisijama", rekao je on.

Na pitanje kako bi uopšte, toliko godina poslije rata mogla da se oformi komisija i šta bi ona radila, Jakovina kaže da to nije realno.

"O čemu bi trebalo raspravljati - da neki govore o 700.000 žrtava, neki o 84.000, pa se onda "nađemo" na 200.000? To nije put, već je besmislen, a za naučnike uvređiv predlog", rekao je Jakovina.

Upitan da li je korak napred Povjereništvo za suočavanje sa prošlosti, koje predlaže da se "Za dom spremni" zabrani, ali dozvoli na HOS-ovoj zastavi, Jakovina ocijenjuje da je Povereništvo potvrdilo postojeće stanje i da to nije nikakav put.

"Kupljeno je zapravo vrijeme predsjedniku hrvatske vlade Andreju Plenkoviću, koji nije donio političku odluku. Tako da to nije odluka o pozdravu "Za dom spremni", već odluka o Hrvatskoj 2018. godine. Dakle, pitanje da li Hrvatska 2018. godine želi da bude vezana za ustaštvo", rekao je Jakovina.

Upitan kakav je njegov utisak kada je riječ o odnosu Hrvatske prema NDH, Jakovina kaže da je njegov utisak da je Hrvatska sebi, što se tiče odnosa u Drugom svjetskom ratu i antifašizmu, 28 godina "pucala sebi u koljeno".

"Sada se našla u situaciji, koja je posljedica djelovanja hrvatskih desnih političkih elita, ali i oni koji su tome sekundirali. Hrvatska interpretacija prošlosti je ismijavana u Sloveniji, Austriji i Srbiji i postaje politički teret. To se dogodilo ne zato što su drugi nas napadali, nego zato što su Hrvati sami doveli do ove situacije", rekao je on.

Navodi i da će se tema oko "Oluje" dugo "zatvarati", te predviđa da se, na način kako se pristupa našoj istoriji iz devedesetih, može zaključiti da ćemo još najmanje 30 godina voditi sličan tip razgovora.

Na pitanje da li su zahtijevi za izvinjenje, koji se stalno čuju s obe strane, put da Hrvatska i Srbija prevladaju prošlost, Jakovina kaže da se "vidjelo da ništa nije dovoljno, da nijedno izvinjenje nije shvaćeno kao iskreno".

"Očigledno postoji želja da se ostane na tački u kojoj srpsko društvo želi da se zaborave devedesete, a hrvatsko ne želi da izađe iz devedesetih. Ako se u tom krugu vrtite ne može ni nauka pomoći. Ako uvijek postoji potreba da se osudi, izvini, ogradi, ne može se izaći iz tog kruga. Pogotovu ne u slabašno izgrađenim i ne do kraja demokratskim društvim kao što su naša", rekao je Jakovina.

Ne vjeruje ni da ima nade da se u budućnosti nešto pokrene.

"A najgore bi bilo kada bi se očekivalo od struke, istografije da se napravi iskorak. Struka je u gorem stanju nego što je bila, a nikada nije bila osobito jaka", rekao je Jakovina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana