Super voće koje snižava krvni pritisak, treba ga jesti svaki dan

Svako voće je malo čudo, ali bobičasto voće, posebno borovnice, zauzima posebno mjesto u prehrambenoj piramidi.

Borovnice, te tamnoplave bobice koje rastu od juna do avgusta, nisu samo ukusne, već su i pravi superjunaci među voćem.

Bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, one su pravi eliksir zdravlja. Međutim, jeste li znali da borovnice zapravo nisu plave? Naučnici su otkrili da je njihova izvorna boja tamno crvena, a plavičasti sjaj dobijaju zahvaljujući prirodnom vosku koji ih štiti od UV zračenja.

Ovo malo, ali moćno voće krije brojne blagodati za naš organizam. Borovnice s pravom nose titulu „superhrane“ jer su nevjerovatno bogate hranjivim materijama sa minimalnim brojem kalorija. Prepune su antioksidansa, posebno antocijanina, koji usporavaju starenje i štite od slobodnih radikala. Dobre su za srce i krvne sudove, snižavaju krvni pritisak i poboljšavaju cirkulaciju.

Razne studije su pokazale da šoljica borovnica dnevno može značajno da poboljša kardiovaskularno zdravlje. Konkretnije, vlakna, kalijum, folati, vitamini C i B6 i fitonutrijenti iz borovnica doprinose kardiovaskularnom zdravlju. Vlakna snižavaju nivo holesterola i smanjuju rizik od srčanih bolesti, a antocijanin značajno (preko 30%) snižava rizik od srčanog udara.

Borovnice su i saveznici našeg mozga. Poboljšavaju kratkoročno pamćenje, kognitivne funkcije i raspoloženje. Pune su prebiotičkih vlakana koja hrane dobre bakterije u crijevima, jačajući imunitet i probavu. Takođe, pomažu u smanjenju upala i alergijskih reakcija, zahvaljujući polifenolima poput kvercetina. Vitamini A i C i neki od fitonutrijenata koje nalazimo u borovnicama funkcionišu kao snažni antioksidansi koji štite ćeliju od oštećenja od slobodnih radikala. Upravo je njihovo djelovanje povezano sa razvojem niza bolesti, među kojima su i neki karcinomi.

Za one koji paze na liniju, borovnice su idealan izbor. Sadrže malo kalorija, a puno vlakana koja daju osjećaj sitosti. Bilo da ih jedete svježe, smrznute, u smoothieju, ovsenoj kaši ili kao dodatak jogurtu, borovnice su uvijek dobar izbor. A ako želite da pojačate moždanu aktivnost, šoljica borovnica dnevno biće dovoljna.

Međutim, borovnice nisu samo zdrave, već i nevjerovatno svestrane u kuhinji. One običnim jelima i dezertima daju onaj poseban „level up“. Zamislite samo palačinke posute svježim borovnicama, smoothie sa dodatkom smrznutih borovnica koji daje osvježavajuću notu, ili pak pitu od borovnica koja mami svojim mirisom i ukusom. Borovnice su savršene za džemove, umake, salate, pa čak i kao dodatak mesnim jelima. Njihova slatko-kisela aroma savršeno se uklapa u različite kombinacije ukusa.

Ne zaboravimo ni na sibirske borovnice (lonicera caerulea), koje su po nutritivnom sastavu slične našim domaćim. Iako su botanički različite, obje vrste su jednako blagotvorne za zdravlje. Iako ih sve povezuje slatko-kiseli ukus i bogatstvo antioksidansima, postoje značajne razlike među njima. Osim ove dvije najpoznatije vrste, potražite i američku, šumsku i mongolsku borovnicu.

Američka borovnica (Vaccinium corymbosum) je najčešće uzgajana vrsta i ističe se krupnim, sočnim plodovima i slatkim ukusom. Dostupna je u različitim sortama, od ranih do kasnih, što omogućuje dugotrajnu berbu. Šumska borovnica (Vaccinium myrtillus), poznata i kao divlja borovnica, raste u šumskim područjima. Njeni plodovi su manji, ali intenzivnijeg ukusa i često se koriste u narodnoj medicini.

Mongolska borovnica (Amelanchier) ili krušvica, često se brka sa običnom, domaćom borovnicom, ali se radi o srodnoj biljci. Plodovi su joj sitni i slatkastog ukusa.

Iako se ove sve vrste razlikuju po izgledu i ukusu, one imaju slične zdravstvene prednosti. Bogate su antioksidansima, vitaminima i vlaknima, što ih čini vrijednim dodatkom ishrani. Sljedeći put kad posegnete za šakom borovnica, sjetite se da ne jedete samo ukusno voće, već i malu riznicu zdravlja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.