Operacija “Raduša 72” (3)

Ustaška organizacija u Australiji mjesecima je punila uši svojim regrutima pričama kako se u zemlji može srušiti režim i ponovo uspostaviti NDH.

Prema jednoj od mogućih verzija takozvanu “bugojansku grupu” od 19 ustaških terorista, organizovalo je i na zločinačku misiju u Jugoslaviji poslalo Hrvatsko revolucionarno bratstvo, kao tajna ustaška organizacija koja je osnovana 1961. godine u Australiji. Ova organizacija okupljala je i ustašku emigraciju u Evropi i Americi. Njen osnovni programski cilj je bilo nasilno rušenje Titove Jugoslavije i ponovno stvaranje NDH. HRB je organizovalo ljudstvo, oružje i novčanu podršku za slanje prve grupe, koja je trebalo da podigne ustanak na tromeđi Hrvatske, Dalmacije i Hercegovine. Većina terorista je regrutovana u Australiji, dok je vojna oprema bila nabavljena u Njemačkoj. “Bugojansku grupu” sačinjavali su: Ambrozije Andrić, Adolf Andrić, Pavao Vegar, Ilija Glavaš, Đuro Horvat, Vejsil Keškić, Viktor Kancijanić, Petar Bakula, Ludvig Pavlović, Mirko Vlasnović, Ilija Lovrić, Filip Bešlić, Stipe Ljubas, Vlado Miletić, Vinko Knez, Ivan Prlić, Nikola Antunac, Vilim Eršek i Vidak Buntić. Poslije priprema u kampu u Austriji, grupa se, 20. juna 1972. godine ubacuje preko Dravograda u Jugoslaviju u namjeri da se domogne planine Raduše u srednjoj Bosni između Bugojna i Gornjeg Vakufa. Već 25. juna 1972. ustaški teroristi su imali prvi sukob sa policijom, a potom sa pripadnicima JNA i Teritorijalne odbrane. Lažni “stop” za kamiondžiju Pored nekoliko feljtona u jugoslovenskoj dnevnoj štampi, knjiga “Dvadeseti čovjek”, autora Đorđa Ličine, novinara i publiciste iz Zagreba, predstavlja najvjerodostojniji opis obračuna, kojeg su više od jednog mjeseca vodili pripadnici JNA, Teritorijalne odbrane, kao redovnog i rezervnog sastava policije sa ubačenim ustaškim teroristima na području Bugojna, Gornjeg Vakufa, Posušja, Kupresa, Duvna, Livna i Sinja. Iako je pisana stilom savremene publicistike, ova knjiga obiluje i autentičnim materijalom i dokumentima, koje je autoru na uvid ustupila tadašnja Služba državne bezbjednosti. Takođe, treba pomenuti da je rekonstrukcija ovog događaja pretočena u televizijsku seriju “Brisani prostor”. Mi ćemo se, međutim, u nastavku podsjetiti na hronologiju događaja koju je vjerodostojno u svom romanu “Dvadeseti čovjek” sačinio publicista Đorđe Ličina. Dugo opsjednuti pričom u Australiji i Njemačkoj kako će ih hrvatski narod dočekati kao heroje, ustaški teroristi su već poslije tajnog prelaska preko granice kod Dravograda i stupanja na tlo Jugoslavije, 20. juna 1972. godine, shvatili u kakvu su se neizvjesnu avanturu upustili. Punih dvanaest časova skrivali su se pored puta broj 3, a da niko od njih nije imao predstavu kako će stići na planinu Vran iznad Duvna, gdje su prema planu trebali podići logor i uspostaviti “štab” iz kojeg će komandovati ustanicima. Nisu pomogle ni umirujuće priče dvojice ustaških vođa: Ambroza i Adolfa Andrića o tome kako će ih narod rado dočekati i pružiti svu pomoć u stvaranju nezavisne države Hrvatske. U tom magnovanju neko od njih je poluglasno upitao: “Zašto ne otmemo kamion? Vozaču ćemo staviti nož pod grlo i prisiliti ga da nas prebaci u Bosnu”. Nastala je tišina iako se svima ovaj prijedlog učinio jedinim rješenjem. Tada na scenu stupa najmlađi među njima - Lugvig Pavlović. Od kartona je začas napravio lažnu policijsku kapu i tablicu “stop”, izišao na put i postavio zasjedu. Dalji tok operacije “feniks” kao da je zavisio od spretnosti ovog mladog teroriste. Nekim slučajem, gotovo pred samu zoru, na putu se kao poručen pojavilo kamion preduzeća “Radenska”, koji je bio natovaren gajbama kisele vode. Mladi terorista je, oponašajući policajca, izašao na put i tablicom “stop” dao znak vozaču da stane. I ne sluteći šta ga čeka, vozač Franc Habernik je zaustavio kamion MB 165-32 uz samu ivicu puta. Odmah potom iz obližnjeg šumarka iskočili su teroristi sa oružjem uperenim prema vozaču. Radili su munjevito. Otkačili su prikolicu i pobacali suvišan teret iz kamiona. Istjerali su vozača iz kabine i naredili mu da se zajedno sa ostalim teroristima penje pod ceradu, a u kabini je volan preuzeo samozvani general Glavaš i suvozač. Krenuli su prema jugu, ostavili iza sebe Zidani Most, Novo Mesto, Karlovac, Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Jajce, Donji Vakuf i Bugojno. Kad su stigli u selo Gračanicu, nedaleko od Bugojna, teroristi su zaustavili kamion i oslobodili svezanog vozača. Prije toga Adolf Andrić je ispitivao Habemika, a Viktoru Kacijančiću, koji je vodio operativni dnevnik akcije “feniks”, naredio da sve zapisuje. Upozorenje vozaču - Ovo što si ovdje vidio to je samo prethodnica hrvatske vojske. Ima nas nekoliko stotina hiljada. Nemoj se iznenaditi ako već sutra čuješ kako je u ovim planinama pokrenuta borba za ponovnu uspostavu nezavisne države Hrvatske. Jednog dana bićeš ponosan što si upravo ti prve hrvatske revolucionare prebacio na vatreni položaj. Slušaj, nećemo te zaklati, iako smo vični tome. Pustićemo te na slobodu samo uz jedan uslov: da šutiš. Ako si već brbljav, možeš reći samo da si od granice do Zagreba prevezao jači odred hrvatske revolucionarne vojske - upozorio je Andrić vozača Habemika, koji je potom zauvijek napustio nepoželjno društvo. U subotu 24. juna, oko tri časa ujutro, pošto su se krili oko Bugojna i sela Zlavast, Vrbanje i Gračanice Ilija Glavaš, koji je bio iz tog kraja, predložio je da nastave put preko Raduše, Ljubuše i Kupreškog polja. Pravdao je to potrebom da se “gerilci” upoznaju s terenom, prije nego što počnu “ratovati”. Sutradan u zoru stigli su u blizinu sela Lužana, odakle ih je Glavaš odveo do jedne kapelice, gdje su ponovo položili ustašku zakletvu i osnovali “prijeki sud”: za predsjednika je imenovan Ambroz Andrić, za tužioca Đuro Horvat, a za branioca Adolf Andrić. Ambroz Andrić im je nakon toga održao “politički govor”: “Vidite, stigli smo u srce Jugoslavije, a da nas u tome niko nije spriječio. Što sam vam rekao? Da komunistička vojska ima bojevu municiju, već bi nas, zapamtite, davno ščepala za vrat. Ovako, i da znaju za nas, nemoćni su”. (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.