Pet jednostavnih pravila kako zaštiti svoje dijete na internetu

1. Ograničite vrijeme koje vaše dijete provodi na gedžetima

Neurolozi i pedijatri ne preporučuju prikazivanje crtanih filmova djetetu ako još nije počelo da govori. Predškolci ne bi trebalo da provode više od 30 minuta na svom telefonu. Naravno, ponekad bebu treba omesti, ali je bolje uz pomoć knjiga ili edukativnih igračaka: konstruktora, slagalica i mozaika. Dovoljno je da školarci koriste gadžete ne više od sat-dva dnevno.

Kod tinejdžera bilo kakva ograničenja funkcionišu gore, ali je važno objasniti djetetu zašto nije bezbjedno da se druži na telefonu. I, naravno, pokažite to na sopstvenom primjeru. Postavite ograničenja na vrijeme provedeno na društvenim mrežama – to se može uraditi u podešavanjima pametnog telefona – i idite u šetnju ili čitajte novu knjigu umesto beskrajnog listanja kroz fidove.

2. Uputite ih o prevarantima

Nove prevare se pojavljuju na mreži skoro svakodnevno, tako da je važno shvatiti kako prevaranti funkcionišu. Zapamtite ova bezbjednosna pravila i redovno podsjećajte na njih članove svoje porodice.

Ni u kom slučaju ne dajte lozinke, kodove iz SMS-a i lične podatke telefonom ili na Internetu.
Uvijek provjerite sajt na kome kupujete, posebno ako je cijena proizvoda znatno niža nego u drugim onlajn prodavnicama. Napadači često kreiraju fišing veze koje oponašaju stvarne prodavnice i usluge kako bi ukrali korisničke podatke i novac. Ne vjerujte mejlovima o dobicima i ne otvarajte priloge nepoznatih pošiljalaca - oni mogu sadržati viruse. Prevaranti mogu pisati korisnicima u ime prijatelja: ako neko koga poznajete traži od vas da hitno prebacite novac, pozovite ga ili kontaktirajte ga na drugi način da biste se uvjerili.

3. Podesite sigurne lozinke

Čak su i odrasli često nemarni prema lozinkama u servisima i društvenim mrežama, što dovodi do hakovanja. Lukavi hakeri mogu da pokupe bilo koju kombinaciju da bi ušli u nalog. Istraživanja potvrđuju da je to samo pitanje vremena.

Da bi zaštitile korisnike, IT kompanije vrše dodatnu provjeru identiteta korisnika. Oni uvode dvofaktorne mehanizme autentifikacije – kada pored lozinke treba da unesete i kod iz poruke. Ili čak ponudite da napustite lozinku u korist otiska prsta ili Face ID-a.

4. Objasnite šta su sajber nasilje i trolovanje

Studija ruskih naučnika pokazala je da je 58% ruskih korisnika interneta iskusilo onlajn agresiju. Svaki četvrti je bio meta maltretiranja na mreži, a samo 4% ispitanih priznaje da je inicijator maltretiranja.

Sajber nasilje je u osnovi psihološko nasilje u digitalnom prostoru. Na primjer, to mogu biti zlonamjerni komentari ispod fotografija, uvrede na društvenim mrežama ili trolovanje – provokacije za razvoj sukoba. Za osobu koja umije da brani lične granice i razumije motive postupaka drugih ljudi, takvi korisnici izazivaju ne strah, već sažaljenje. Recite svom djetetu kako da blokira agresora i savjetujte ga da ignoriše trolove. Ovo je najbolji način da se nosite sa njima.

5. Uključite roditeljski nadzor

Video i muzički servisi nude načine da se sadržaj „za odrasle“ drži dalje od osjetljivih dječjih očiju i ušiju. Ne zaboravite da napravite poseban nalog za svoje dijete kako ne bi naišlo na nešto što ne mora da vidi i čuje, prenose Novosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.