Sto godina od ubistva jednog od najmisterioznijih ljudi XX vijeka
Prije gotovo 100 godina, 30. decembra 1916. godine, svoj život je u hladnoj Nevi skončao jedan od najmisterioznijih ljudi XX vijeka. Grigorij Raspućin je bio ruski siromašni seljak, koji će, zahvaljujući burnom životu, postati jedan od glavnih savjetnika i prijatelja ruskog cara Nikole II, posljednjeg ruskog cara.
Mistik i samoprozvani sveštenik, Raspućin će 1915. postati jedan od vodećih ljudi carstva. Njegov život je obavijen velom tajne, baš kao i njegova smrt. Tog 30. decembra 1916. godine ubijen je u Petrogradu, bio je žrtva tajanstvene zavjere u organizaciji rođaka cara Nikole II.
Njegovo tijelo isplivaće iz hladne rijeke dva dana kasnije. Na njemu su bili tragovi brutalnog zlostavljanja, a imao je i nekoliko prostrelnih rana.
"S obzirom na čudan način života i bliskost sa vlašću, stvorio je mnogo neprijatelja", rekao je istoričar Ivan Uspenski.
I sto godina nakon njegove smrti, legenda živi.
Početkom XX vijeka, tridesetogodišnji harizmatični monah iz Sibira doputovao je u Petrograd, današnji Sankt Peterburg, i brzo stekao veliki uticaj na carskom dvoru.
Tajanstven život, još tajanstvenija smrt
Raspućin, rođen 21. januara 1869. u selu Pokrovsko, danas je na glasu i zbog svojih čuda i orgija.
U petrogradskom društvu je ekscentrični Raspućin bio obožavan. Negovao je reputaciju pobožnog, svetog čovjeka, vidovnjaka i iscjelitelja, sposobnog da izliječi prestolonaslijednika Alekseja od hemofilije.
I dok je sticao ugled i politički uticaj kao "carev šaptač", stekao je i mnoge neprijatelje.
Smrt mu je bila tajanstvena kao i život. Da li je naposlijetku tačna "službena" verzija, da su ga ubili ruski plemići, članovi proširene porodice Romanov, kojima je dozlogrdio njegov uticaj na carsku porodicu?
Ili je britanska obaviještajna služba imala ulogu u tome? Postoje priče kako su Raspućin i carica Aleksandra, porijeklom Nijemica, navodno u jeku Prvog svjetskog rata planirali primirje između Rusije i Njemačke, što nikako ne bi odgovaralo Britancima.
Vijek poslije njegove smrti, muzej u Pokrovskom odaje počast svom najpoznatijem stanovniku.
Raspućinova rodna kuća više ne postoji, ali u susjednoj, u kojoj su živjeli njegovi rođaci, smješten je memorijalni muzej, koji obilaze turisti iz cijele Evrope.
"On je često boravio u ovoj kući i u njoj se gotovo ništa nije promjenilo od njegove smrti", rekla je Marina Smirnova, kustos muzeja.
"Nažalost, Raspućin je bio lutalica pa nije sačuvao mnogo svojih predmeta", dodaje ona. Autentične su njegova stolica, tanjir, ogledalo i putni kovčeg.
Muzej je otvoren odmah nakon pada komunizma, koji ga je zabranjivao.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
