Praznik radosti i nade
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik u godini. Svi hrišćani slave najradosniji vjerski praznik, kojim je Isus Hristos pobijedio smrt. Hrišćani vjeruju da je Isus svojim vaskrsenjem ljudima otvorio put u vječni život. Pošto je u petak raspet na Golgoti, a subotu preležao u grobu, Isus je u nedjelju vaskrsao, nakon što je na njegov grob sletio anđeo i odvalio nadgrobnu ploču.
Vaskrs se smatra najsvečanijim praznikom u godini. Cijela sedmica poslije Vaskrsa naziva se Svijetla nedjelja. U narodu postoji običaj da se za Vaskrs farbaju jaja. Prema predanju, taj običaj potiče iz vremena kada je Marija Magdalena izašla pred rimskog cara Tiberija, poklonila mu crveno ofarbano kokošije jaje i počela govoriti o Isusovom vaskrsenju. Vaskršnjim jajetom takođe se želi simbolizovati očiglednost vaskrsenja i nastajanje života iz mrtvila.
Veliki vaskršnji praznici počinju na praznik Cvijeti, koji uvijek pada u šestu sedmicu Časnog posta i posvećen je uspomeni na vaskrsenje četvorodnevnog Lazara i na ulazak Hristov u Jerusalim, gdje su ga djeca svečano dočekala i pozdravila. Tada se u pravoslavnim hramovima u popodnevnim časovima služi večernje bogosluženje i u crkvu se unose mladi vrbovi lastari, tek olistali. Pošto se vrba osvešta, sveštenik narodu dijeli grančice i zatim se vrši trokratni ophod oko hrama sa crkvenim barjacima, ripidama i čiracima. Narod obilazi oko hrama uz pjevanje tropara Lazareve subote. Ovaj praznik je isključivo praznik djece. Na taj dan majke svečano obuku svoju djecu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko mjeseci i donose ih u crkvu.
Svi hrišćani obilježavaju Veliki petak, dan kada je Isus Hrist raspet na Golgoti. Hrišćani vjeruju da je Isus podnio žrtvu raspeća na krstu da bi izmirio Boga i grešni ljudski rod. U hrišćanskom predanju navodi se da su već nakon Isusovog raspeća popucali pojedini grobovi u Jerusalimu, iz kojih su ustali i oživjeli pravednici. Srpska pravoslavna crkva na Veliki petak zapovijeda strog post i uzdržavanje od bilo kakvog slavlja.
Prije nego što je jaje povezano sa Vaskrsom, bilo je poštovano za vrijeme proljećnih festivala i svetkovina. Rimljani, Gali, Kinezi, Egipćani i Persijanci poštovali su jaje kao simbol kosmosa. Od prastarih vremena oni su bojili jaja, razmjenjivali ih i darovali. U paganskim vremenima jaje je predstavljalo ponovno rođenje zemlje. Dugačkoj i teškoj zimi došao je kraj i zemlja je ponovo počela da se budi i cvjeta. Sa dolaskom hrišćanstva jaje nije ostalo samo simbol ponovnog rađanja prirode već je postalo i simbol ponovnog rađanja čovjeka.
Tradicija bojenja i ukrašavanja jaja nastala je u Engleskoj u srednjem vijeku. Jedan od zapisa iz vremena Edvarda I, iz 1290. godine, govori da je u jednom domaćinstvu ofarbano čak 4.500 jaja za vaskršnje poklone.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
