Godišnjica smrti jednog od najvećih vojskovođa i apsolutista evrope Napoleona Bonaparte

Srna
Godišnjica smrti jednog od najvećih vojskovođa i apsolutista evrope Napoleona Bonaparte

BIJELjINA - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta /1769-1821/, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmijenili Evropu i okončali feudalizam, umro je 5. maja 1821. godine.

Prvi put se istakao 1793. godine u borbi protiv Engleza kod Tulona, kad je u 24. godini postao general. U Italiji je 1796. i 1797. potukao vojsku Austrije, a 1797. ukinuo Mletačku republiku.

Poslije pohoda na Egipat, po povratku u Francusku je - koristeći nezadovoljstvo vladavinom Direktorijuma - u novembru 1799. godine državnim udarom zaveo režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao "prvi konzul", a od 1802. kao "doživotni konzul".

Reformisao je administraciju, prosvjetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i građanski zakon /Napoleonov kodeks/, zaključio konkordat s papom Pijem Sedmim i privremeno suzbio aspiracije Velike Britanije i Austrije. Koristeći uspjehe, 1804. godine se proglasio carem, nastavio osvajanja i zaveo apsolutističku vladavinu.

Pobjedama, 1805. godine nad Austrijancima kod Ulma i rusko-austrijskom vojskom kod Austerlica, primorao je Austriju na mir, a 1806. je zaratio sa Prusima, potukao ih kod Jene i Auerštata i 1807. primorao Prusku da potpiše mirovni ugovor pod veoma teškim uslovima.

Potom je pokušao da pokori Španiju i 1808. godine je brata Žozefa postavio za španskog kralja. Napoleonove pobjede od 1805. do 1809. godine omogućile su potpunu političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim dijelom zapadne, srednje i južne Evrope, a, pokušavajući da pokori cijeli Stari kontinent, 1812. se odlučio za invaziju na Rusiju.

Poraz, koji je tada doživio, označio je početak njegovog kraja, a moć Francuske, iscrpljene ratovima i privrednom krizom, slomljena je porazom 1813. godine kod Lajpciga.

Saveznici /Rusi, Englezi, Prusi, Austrijanci/ ušli su u Pariz krajem marta 1814. godine, a Napoleon je abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba.

Odatle se vratio u Pariz u martu 1815, ali je već u junu konačno putučen kod Vaterloa i prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro kao britanski zatvorenik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana